Irmon Kabuverdianus, Nu Uza Y Divulga Alfabétu Kabuverdianu Ofísial(AK, ex-ALUPEC)

Showing posts with label vacation 2008. Show all posts
Showing posts with label vacation 2008. Show all posts

Monday, August 11, 2008

É Burru k'é Mintirozu ó Mintirozu k'é Burru?


Stória, stória, fartura de séu amén.


Na prinsípiu, Déus poi tudu limárias nómi. El poi burru nómi di “Manuel Da Graça”. Déus rakomenda tudu limárias pa-s lénbra ben di ses nómi, pa-s ka kunfundi ses nómi ku di ninhun otu limária.


Pasadu un ténpu, Déus riuni ku tudu limárias y El pergunta kada un di es kal ki éra se nómi. Tudu limárias fla ses nómi dretu, ménus burru ki skesi di se nómi. Anton Déus xatia ku el y El fla-l: abo, bu nómi é Burru, y bu ta fika burru pa tudu ténpu. Na tudu kau ki bu bai, bu ta sér sénpri burru: na ladera, na kobon, na kutélu, na parlaméntu, na tribunal, na guvérnu, na oposisãu, ó na ONU, bo é ki é burru. Juméntu gó é bu nominhu di kaza.


Na skóla, Burru ta staba ku korda largadu ta spadjiga koxu pa tudu banda. El ka tenba ruspetu pa ningen, nen pa se prufsor ki éra rei di burru. Livru prifiridu di Burru éra un livru ki Mintirozu skrebi. Kel livru poi Mintirozu fika famozu, ti ki el ganha prémiu nóbel di mintira y konta ka-si. Parti más sabi di livru di Mintirozu éra na página 13. E éra si: “Prufsor di burru éra úniku burru ki óras ki kes otus limárias ta staba ta durmi, podeba zurra ku tudu forsa pa-s podi fika ta sabi ma el é ki tenba Ph.D. (dotoraméntu) na burraria, mestradu na salvajaria, otu mestradu na da koxu ku expesialidadi na karrega karga pizadu na ténpu di azagua, baxarel na kabésa ka prontu, otu baxarel na gataria y makakaria, prufesor katedrátiku di plajiarismu ku txeu piskiza fetu y un bokadu di óbras kopiadu na internet publikadu ku se nómi y ki é rekonhesidu mundialmenti. Dotor Burru fla ma dja el burru dja, pamodi el é ki é maridu-l bésta. Ken ki ka fika sabi prublema é di sel.”


Na béspa di dia di Sãu Nunka, limárias tinha ki disidiba si éra burru ó mintirozu ki ta fikaba Kabu Xefi. Mintirozu fazi kanpanha y el fla limárias pa-s toma kudadu ku vota na Burru, pamodi Burru ta staba na kuzas ka dretu. El fla-s ma Burru ta staba ta uza dinheru xuxu, ma alguns limárias ta staba ta finansia alguns prujétus di Burru ku dinheru di dróga. Tudu limárias fika spantadu ku kel konbérsu di Mintirozu. Burru kexa na tribunal di Zóna, má ti oxi juis ki ta staba xintadu na un moxinhu, ka julga kel kazu. Talvês, el sa ta spéra pa Koné bai di Mérka. Burru perdi eleison pamodi limárias kardita na kel konbérsu fiadu di Mintirozu. Anton, inda oji é Mintirozu ki sa ta manda na tudu limárias. Mintirozu é Kabu Xefi, Rei, y Dónu, di tudu limárias: di pikinoti ti más grandi. Mintirozu ki sa ta manda na tudu txikeru, tudu manjedor, tudu lapa, tudu gudjeru, tudu stibaria, tudu barraka, tudu padjigal, tudu tosa, tudu sistérna, tudu tabérna, …


Un belu dia Burru ku Mintirozu kontra ku kunpanheru. Mentirozu purgunta burru: “É burru ki é mintirozu ó é mintirozu ki é burru?” Burru responde-l: “ Ben, mi nha opiniãu é siginti: N ka favor, N ka kontra, antis pelu kontráriu.” Mintrirozu akresenta y fla-l: bo é onéstu y trabadjador; pur isu ki-m gosta di-bo. Bo ki é midjór fidju di nos térra. Nu mesti un líder sima bo ki é ka favor, nen kontra, antis pelu kontráriu. Bo é un bon lider pamodi povu ki ta guia-bu. Kuza ki es fla-bu, si é verdadi ó mintira, bu ka ta nporta. Bu ta kunpri.


Un dia, Mintirozu konta Burru uma mintira y el purgunta-l kal ki éra se opiniãu. Burru labanta xeiu di bazofaria y el respondi: “Bon, mi na es asuntus sériu sima kel ki nu sa ta fala di el li, N ka nen favor, nen kóntra, antis pelu kontráriu. Mintirozu sabia ma Burru é ka éra kapaz di diskubri se mintira. Anton Mintirozu ta pasaba se ténpu só ta goza ku Burru.


Kuzas bira margós kantu Burru txoma Mintirozu di mintirozu, nun kazamentu undi Mintirozu éra padrinhu y staba ta fazi un diskursu. Malkriadu paga kafuka y limárias kumesa un gérra sen donu. Es tranka pórta pa ningen ka sai: txopu sendi na paredi kantu porku fika ta kufu-kufu, toru fika ta nbia algen, baka ta poi txifri pa tudu banda, katxor ta ladra, enfin. Éra un konfuzon total.


Pasadu uns dias, nun fésta di botizadu, ki Burru éra padrinhu, Mintirozu ki staba na un otu botizadu ki el éra padrinhu, txoma Burru di burru. Es atxa ma es staba ta insulta kunpanheru dimás, ma es tinha ki fazeba algun kuza pa para ku kes insultus. Anton Burru kexa di Mintirozu y Mintirozu kexa di Burru. Es tevi ki bai pa tribunal. Burru iziji ma juis ka podia ser mintirozu y Mintirozu iziji ma juis ka podia ser burru. Burru dja da koxu, zurra, y fazi diabus-kuatu. Mintirozu tanbê dja fazi un bokadu di disparati ti ki es txiga un akordu. Burru fla ma el ta seta bai pa tribunal má juis ka podi sérba nen mintirozu, nen burru, antis pelu kontráriu.


Kazu di Burru ku Mintirozu foi sigidu ku txeu interesi pa tudu limárias. Dia di julgaméntu tribunal staba xeiu di limárias ki kuazi ka tinha kabu nen di poi pé. Staba juméntu ki éra tistimunha di Mintirozu, lobu, xibinhu, tia Ganga, Maria Kondon, katxor di pekadu, Bela Adormesida ki kordadu pa bai obi kel justisa, grupu rabéladu, Anita na Justisa, y Pinókiu ki éra tistimunha ki Burru leba. Nariz di Pinókiu fika ta kunprida óras ki mintirozu fika ta da dipoiméntu. Kada bês ki burru papia, juméntu fika ta da koxu y ta zurra. Kel juis anula kazu pamodi el atxa ma é normal burru ser burru y tanbê ma mentira é ka krimi. El atxa ma ka kumetedu niun krimi. Dia di senténsa final, juis ki éra rei di burru, bistidu tudu di prétu, lé sentensa y el fla: “Burru é ka mintirozu, nen Mintirozu é ka burru, antis pelu kontráriu”. Sapatinha rubera baxu, sapatinha rubera riba, ken ki sabi más konta midjór.

Agnelo A. Montrond

Povu É Moda Toru; Se Dirijenti É Moda Un Mininu!


Agnelo A. Montrond

Dedicatória:
Ao meu ilustríssimo amigo, S. Exa o Reverendo António Leite, autor da primorosa obra Encontros Memoráveis, cuja leitura é de recomendação obrigatória, que me exortou algumas das palavras que se seguem, numa recente conversa amena no restaurante Sodadi em Brockton, EUA.


“Apokalipsi 4:7 y 4:11
Prumeru limária bibu ta parseba ku un liãu; sugundu, ta parseba ku un toru; tirseru tenba róstu sima di un omi; y kuartu éra sima un águia ta bua. Nhor Diós, Nho é dingu di rasebe ónra, glória y majestadi, pamodi Nho é ki kria tudu kuza, es foi kriadu y es ta izisti pamodi vontadi di-Nho. ”
___________________________________________________________

Povu é moda un toru
Es tudu dôs ten forsa diskizitu
Má ninhun di es ka ten konxsiênsia di ses forsa

//

Kuriozu gó, é ki un kualker mininu podi manobra un toru
Un kualker mininu é kapas di kontrola toru, apezar di tudu forsa ki el ten
Un mininu el só podi leba un toru pa fonti
Un mininu pode marra-l y dismarra-l
Un mininu pode po-l un tornel
Un mininu podi leba-l pa matadoru

//

Má si toru xatia, el pode razolve na nbia se própi donu
Donu di toru sta konstantimenti ta korre risku di rasebe uns txifri a kaulker muméntu

//

Un governanti é kapas di kontrola se povu, apezar di tudu forsa ki el ten
Un pulítiku experienti pode manobra se eleitoradu
Un kandidatu a un kargu pulítiku podi leba povu pa urna
Un governanti pode marra se povu duranti se mandatu y dismarra-l dipos
Un dirijenti di un país pode mobiliza se povu y el manda-l pa gérra

//

Má si povu revolta, el pode razolve na nbia se própi dirijenti
Dirijenti di un povu sta konstantimenti ta korre risku di rasebe uns txifrada di grévi ó manifestason popular di diskontentaméntu, a kaulker muméntu

//

Povu é moda toru
Se dirijenti é moda un mininu
Es tudu dôs ta korre risku …


Agnelo A. Montrond

Transporte de arma a bordo de aeronave comercial


Por Agnelo A. Montrond

O avião foi, é, e continua sendo o mais seguro meio de transporte. É mais seguro do que comboios, barcos, viaturas, e até mesmo mais seguro do que andar de pé, conforme indicam as estatísticas. Há mesmo quem diga que viver é mais arriscado do que voar. Mas isso tudo não é mero fruto do acaso. É que na aviação civil, tudo gravita à volta da aposta numa operação segura. Segurança é o conceito chave em operações aeronáuticas. Desde a concepção, passando pela construção, manutenção, e pelas técnicas de utilização de uma aeronave, a segurança é o critério primeiro. Os recursos materiais e humanos envolvidos na exploração aeronáutica não fogem à regra. É de se referir a importância e o papel dos serviços de gestão e controle do tráfego aéreo, de busca e salvamento, de comunicação e vigilância, da meteorologia, entre outros, em matéria de segurança. Diga-se de passagem, que cabe ao piloto-comandante de uma determinada aeronave, em voo comercial, superiormente planejar, e executar esse voo com segurança, tomando todas as decisões que julgar necessárias para a efectiva segurança do aparelho, sob o seu pseudo-absoluto controlo.

Com base nesses desideratos, e em referência à informação publicada hoje, dia 14 de Junho do ano 2008, pelo A SEMANA “online”, intitulada, José Maria Neves deixado em Terra pela TACV, julgamos que a decisão do comandante Cabral em rejeitar que os membros de segurança do primeiro-ministro, JMN, embarcassem armados no avião, tem sustentabilidade e enquadra-se perfeitamente nessa lógica onde se pauta pelo primado da segurança aeronáutica acima de tudo e de todos. Deveria ser essa a cultura aeronáutica que enforma qualquer comandante de avião. Mas importa que essa lógica envolvendo critérios, planos e procedimentos de segurança aeronáutica seja regulamentada, uniformizada, e observada por todos, e sempre. Mas agora pergunta-se, porque só hoje resolveu o comandante aplicar taxativamente essas regras que têm vindo a ser violadas consistentemente de algum tempo a esta parte, e sem pré-aviso às partes envolvidas? Não estariam motivações políticas por trás de tudo isso, já que é do conhecimento público, o braço de ferro que ora se instalou entre a administração da TACV, o MIT, o executivo governamental e a classe dos pilotos? Se não houve má-fé e se a intenção não era tentar humilhar o PM, então porque não foi o PM informado antecipadamente da aplicabilidade no referido voo, de procedimentos de segurança antes dispensados, almejando os membros de segurança do PM, habituados a viajar armados?

Gostaríamos de poder seguir de perto os contornos deste caso, e apreciar as posições das autoridades aeronáuticas cabo-verdianas, MIT, IAC, e TACV, sobre o assunto em epígrafe, à luz das convenções de que Cabo Verde é signatário, bem como das normas, dos regulamentos e procedimentos internacionais emanadas da OACI, e da IATA.
Numa outra perspectiva, fazendo uso do “common sense”, dir-se-ia que seria arriscado permitir a alguém de viajar num voo comercial com uma arma de fogo carregado com munições. Como pode-se facilmente imaginar, um passageiro qualquer teria a possibilidade de se apoderar dessa arma e por em causa a segurança do voo, como por exemplo sequestrar a aeronave, ou então praticar um outro acto ilícito qualquer. Não vale a pena dizer o resto. Para quem entende meia palavra basta. Então entende-se o porquê dos procedimentos de segurança em matéria de transporte de armas e de munições a bordo de uma aeronave. Era, já não sei se ainda é, prática, separar as munições, coloca-las num dispositivo de segurança selado, o qual deve ser entregue ao comandante. A arma deve seguir no compartimento para bagagens, colocado num lugar específico, em conformidade com as eventuais instruções superiores do comandante.

Espero que o exemplo do comandante Cabral, resultará num salto qualitativo na segurança da aviação civil cabo-verdiana. Quanto a futuras viagens de membros de governo envolvendo membros de segurança, deveriam ser objectos de aturada reflexão no sentido de ponderar eventuais alternativas, incluindo adquirir avião próprio como acontece nos países desenvolvidos, viajar em voo oficial privado recorrendo ao afretamento de um avião, entre outras opções. Já que somos um país de desenvolvimento médio, PDM, o nosso presidente da república assim como o nosso primeiro-ministro merecem viajar em voos oficiais, sem estarem a correr risco a bordo de uma aeronave em serviço público.

É KA ATRAVÉS DI UN DIKRÉTU LEI IZULADU DI VONTADI POPULAR KI KRIOLU TA SER OFISIALIZADU!



Agnelo A. Montrond

Sobri pontu di vista oral, kriolu sénpri afirma na Kabu Verdi komu nos lingua matérna, komu nos lingua nativa. Di Santanton a Brava kriolu é papiadu y intendedu pa kualker un kabuverdianu. Ten un interkonprienson total entri tudu kabuverdianus, independentimenti di varianti di kriolu ki el ta papia. Má prubléma ki ta koloka, é unifikason di skrita di kriolu. Desdi mutu ténpu, alguns kabuverdianus ben ta skrebi na kriolu. É kazu di Eugénio Tavares, António De Paula Brito, Sérgio Fruzoni, Pedro Cardoso y di más otus.

Ingrasadu é ki nu ta observa ki entri k’es kabuverdianus ki ben ta skrebi na kriolu, y k’es ki inda gósi sa ta skrebi na kriolu, ta izisti un sértu disórden linguístiku pamodi kada un ta skrebi livrimenti y di se manêra sén da kavaku a ninhun régra. Nu entantu, ten un grupu mutu riduzidu di pisoas ki ta skrebi kriolu ku alfabétu ALUPEC y sigindu orientason téknika di Dr. Manuel Veiga y otus linguistas kabuverdianus. Nu ta lenbra tudu k’es ki podi ka sabi signifikadu di sigla ALUPEC, ki é u siginti, en purtugês: Alfabéto Unificado Para a Escrita do Crioulo Cabo-verdiano. Nu ta repara ma é pur isu ki sigla ALUPEC ten C y nãu K.

Na nha opinion pisoal, ALUPEC é alfabétu ki é más funsional pa skrita di kriolu, istu baseandu nu faktu ki ALUPEC ta inspira na un postuladu linguístiku di bazi ki ta konsidera ma un lingua pa el ser mudérnu, efisienti, y efikas el debi apusta na un korrespondênsia biunívuka entri grafemas y funemas. É n’es sintidu ki sa ta pensadu na sinplifikason di skrita di kriolu kabuverdianu. Nu krê un skrita di bazi funétiku-fonolójiku, ki é konsistenti y sistemátiku. Y ke-li ta signifika ki kada son ta ten un y só un riprezentason gráfiku. Ke-li é un prusésu matimátiku puru y sinplis y N ta dizafia kenha ki ta fla ma alfabétu purtugês é más fásil ki ALUPEC. Pur izénplu, na purtugês, son /s/ é riprezentadu pa c sima na palavra cinco, pa ç sima na palavra aço, pa s sima na palavra sul, y pa ss sima na palavra associaçao. Na kriolu, pa un kiston di koerênsia, konsisténsia y sistematizason, k’es palavras ta skrebedu sinku, sima, sul, y asosiasãu. Tudu bês ki nu ta obi son /s/ nu ta reprezenta-l di un só manera uzandu létra s. Priokupason é evita nu másimu prinsipius etimulójikus sima é kazu di purtugês ó inglês. Repara ki na palavra enough, na inglês, sta riprezentadu un son /f/ uzandu létras ki ka ten nada a ver ku es son. Y isu ta fazi kon ki inglês seja un lingua extremamenti difísil pa kabuverdianus prendi, sobretudu pa srebi. Obviamenti ki kriolu kabuverdianu é ka 100% funétiku-fonolójiku, y nen é ka podia ser asin pa kistons di órden sosio-linguístiku. Si tudu kabuverdianus kumesa ta srebi varianti di se kriolu di mesmu manera, uzandu ALUPEC, dja nu podi fla ma ta ser un pasu jiganti na prusésu di ofisializason di kriolu.

Alguns kabuverdianus ta atxa ma es alfabétu ta ser adotadu só através di un prusésu longu y dimokrátiku pa se aseitason. Si povu ka disidi na skrebe-l, é podi ser disidu na sekretaria má é ka ta da rizultadu ninhun. É ta fika un kuza só di iliti. Pa el podi ten validadi el ten ki ser aseitadu y rikunhesidu pa própi povu kabuverdianu. É ka através di un dikrétu lei izuladu di vontadi popular ki kriolu ta ser ofisializadu. É nesesáriu un debati alargadu pa podi txigadu a un konsénsu final sobri ofisializason di kriolu. Y através di dibatis ta podu kontraditóriu ta funsiona y di sertéza ki prusésu ta ivolui na sentidu di uniformizason di skrita di kriolu.

N’es matéria di ofisializason di kriolu, varianti ki debi skodjedu pa reprezenta kriolu komu lingua ofisial é un kiston ki inda ta riprizenta algun dizafiu pa studiozus di kriolu. Algun studu ta indika ki ofisializason debi ser fetu pur etapas: na un priméru etapa debi fazedu un ofisializason rejional Norti-Norti na zóna di Barlavéntu na undi ki varianti di Sanvisenti é konsideradu komu varianti di forsa y sentral, y mesmu kuza debi ser fetu na rejion Sul-Sul ki é reprezentadu pa ilhas di Sotavéntu na undi ki varianti forsa é di Santiagu, ki é pesa fundamental na kel prusésu di ofisializason na kel rejion. Na un sigundu etapa enton ta ben studadu prusésu di ofisializason Norti-Sul y ta ben disididu kal ki é verson ki midjôr ta satisfazi kritérius pa ser ofisialmenti rikonhesidu komu kriolu lingua ofisial di Kabu Verdi.

Sonhu di txeu kabuverdianus, é odja un dia na Kabu Verdi, kriolu y portugês na pé di igualdadi, tudu dôs komu lingua ofisial di Kabu Verdi. Purtugês ta kontinua ta ser nos lingua tanbê pamodi pur kistons ki nos tudu nu sabi, nu ka podi di fórma alguma, dizénbarasa di purtugês. Purtugês pa nos é un patrimóniu kultural y istóriku ki marka kabuverdianus duranti sékulus y N sta konvensidu ki asin el ta kontinua pa sénpri.

Agnelo A. Montrond

Kenha ki sabe skrebe Kriolu sén el prende, el é sábiu ó ignoranti?


Agnelo A. Montrond



Kenha ki sabe sén el prende, ó el é ignoranti ó el é sábiu, mas nãu un sér umanu normal. Y ignoranti é kenha ki ta ignora pa kaprixu, y ki pa teimozia ó radikalismu ka ta krê aproveita oportunidadi pael prende. Sábiu gó, é kenha ki konxe limitis di se ignoránsia, sima ki Sócrates, kel sélebri filózufu grégu fla. Inspiradu na es pensaméntu filozófiku sokrátiku, y já ki muméntu é oportunu y sinjélu, inbuidu di boa fé y sén ofénsa, N ta koloka siginti pergunta pa nos tudu kabuverdianu refleti na el: Kenha ki sabe skrebe Kriolu sén el prende, el é sábiu ó ignoranti?

Kriolu é spinha dorsal di nos kultura. É na Kriolu, ki é nos lingua nativu, ki midjór nu ta pensa, xinti, y sunha. Kel li é un deduson ki nu faze uzandu un afirmason, baziadu na piskiza, di Alice Mado Proverbio, ki é prufesóra di elektrofiziolojia kognitiva na universidadi Milano-Bicocca, na Milano, Itália.Talvês pur isu, nu meste akridita na nos sientistas linguistas, y prende skrebe-l ku es, en vês di skrebe-l bós, konformi da-nu na kabésa. Infilismenti, es konfuzon sta na kabésa di txeu algen, y el meste ser klarifikadu. Mitus sobri Kriolu tanbê meste ser urjentimenti dismistifikadu. Só pa nu situa na kontextu, N ta gostaba di partilha ku leitoris, un séna risenti, na undi ki un patrísiu di meu para-m, na un lugar públiku, y ralaxadamenti fla-m: “N sabe ma bo é prufesor di Kriolu. Má mi, N ta skrebe di nha manera y ningen ka ten autoridadi pa kurriji-m. Mi é un ómi livri, y sinhor di nha naris. Kulonialismu dja kaba, y inpuzison nén pa ka tenta.” Na kel muméntu, N djobe pa trás, pa frenti, pa direita y pa skérda, na un muviméntu di krédu-in-krus, y N da kónta di se rezisténsia, frustrason, y opozison diskansadu a ALUPEC, un alfabétu mudérnu, konsebedu ku perísia pa sinplifika y unifika skrita di Kriolu. Má ingrasadu gó, é ki inda txeu algen sa ta pensa, erradamenti, ma grupu ki fazi prupósta pa padronizason di skrita di Kriolu, krê ben obriga-s a skrebe Kriolu di ses manera. Gentis, é ka un kiston di autoridadi, nén di inpuzison, má sin di uniformizason di skrita. Nes prizenti konjuntura ki nu sa ta selebra más un aniversáriu di nos indipendénsia nasional, nu meste ntende ma dja txiga óra di nu aseita régras y nórmas ki midjór ta sinplifika y ta normaliza skrita di Kriolu. Má, nu ka krê odja ningen ta tenta nguli pexi pa rabu, ó nu krê? Dja ten 33 anu ki nu toma indipendênsia, má nu sa ta konsolida indipendênsia y dimokrasia manenti.

Parse-m ma é un kiston ki dja sta ultrapasadu, y nu ka sa ta torna ben txobe na modjadu pa nu fla ma kes nóvi variantis ki nu ten, ta ntendedu na tudu kau na Kabu Verdi. É un faktu. É rikéza y fleksibilidadi ki nu ten na nos lingua. Ki nu meste akredita gó, é ki ku es nóvu dinámika susial na mobilidadi entri kabuverdianus ki ta vivi na térra ó na diáspura, un dia nu ta ben ten un kriolu só rizultanti di influénsia y interason di kes variantis na kunpanheru. Na Praia, pur izénplu, dja sa ta uzadu alguns expresons di Fogu, di Sanvisenti, di Brava, ets, sima: ampugó, bo é di undi?; kel minina la é bunita pafrónta; ai krédu, bo é di Brava? Sima ki nu dimonstra euristikamenti na un artigu ki nu manda publika risentimenti, ALUPEC é alfabétu ki midjór ta unifika y sinplifika skrita di tudu variantis di Kriolu. Purtantu, propósta di nos sientistas linguistas, superiormenti lideradu pa Dr. Manuel Veiga, ka ten rival, y é ka ten tadju. É só un kiston di ténpu, si nu konta ku vontadi pulítiku y unidadi di kabuverdianus na diferénsa. Nos tudu sen exseson, ker komu individus ker komu instituison, nu debi da nos kontribuison sobri es matéria li ki é istremamenti inpurtanti. Nu lenbra ma ten mumentu en ki silensiu é traidor y prigozu. Nu djunta tudu y nu pintxa es lukumutiva di saix vagon ki é ALUPEC y nu leba-l pa lugar sértu na undi ki el merese sta, djuntu ku se kunpanheru purtugês.

N ta gostaba di louva orgãus di kumunikason susial kabuverdianu, sobritudu kes li na Mérka, ki ta da preferénsia a Kriolu, y ki ta kontribui pa divulgason, valorizason y promoson di Kriolu. Igualmenti, N ta aproveita pa sujiri pa es asumi un protagonismu pedagójiku mé-divéra, na es prusésu y na es kaminhada pa ofisializason di Kriolu. Nhas agradesiméntu ta bai tanbê pa Senhor Alberto Barros Pina, prizidenti di FORCV.COM – pa nu fika más unidu, pa ter sábiamenti pensadu y kriadu un expasu di dibati y reflekson sobri Kriolu di Kabu Verdi. N ta spéra ma tudu kes ki tene algun kontribuison pa da, ta aproveita oportunidadi ki FORCV ta da-s na se forum, y ku elevason, étika y ruspetu, es ta aprezenta ses pontu di vista, sen ofénsa ó insultu. Nu debi partisipa di fórma konstrutivu y nu poi kontraditóriu ta funsiona pa nu podi da kel saltu kualitativu y dignifika nos lingua, ki é ka lingua di kuzinha, sima ki txeu ki inda sta ku kel mentalidadi kulonial pode sa ta pensa.

Nos apelu ta bai tanbê pa klarifikason di postura linguistiku y kultural di organizasons síviku di kumunidadi kabuverdiana na es rijion. Nu ta pensa ma seria un más-valia, si es podeba izersi un lideransa di influênsia na organizason di workshops sobri lingua y kultura kabuverdianu, y otus atividadis ki ta pirmiti di transforma nos asosiason na un verdaderu séntru kabuverdianu susial, rekreativu, y kultural.

Nu meste más partisipason, y nos tudu inda é poku, pa promovi, divulga, y valoriza nos lingua, nos kultura, y nos identidadi, pamodi é só sin ki nu ta konsigi konvensi más algen, influênsia y mobiliza exforsu y vontadi pulitika pa kriolu podi ser ofisializadu sén dimóra. Ku partisipason fraku y un dinamika fadjadu é sima agu na bindi fradu: kantu más agu nu poi, más baziu bindi ta fika. 33 anu dipôs di indipendênsia, nos identidadi inda sta dizikilibradu. Dja txiga óra di nu ikilibra-l. Ofisializason di Kriolu y asumi kabuverdianidadi ku orgulhu y di fórma inkondisional é kes dôs pézu ki nu meste poi na balansa di nos nason pa ikilíbriu di nos identidadi.

Agnelo A. Montrond,

Nos Identidadi É Kabuverdianu


Agnelo A. Montrond



Nos identidadi é ka só es nómi ku dés létra. É ka prétu y branku. Nén é ka pode ser prétu na branku ó branku na prétu. Y nén é ka é sónbra di meiu purtugês kruzadu ku dôs afrikana na arku-da-bédja. Nos identidadi é nos padrãu kultural tudu koloridu. É sinplismenti ser kabuverdianu, diskonpleksadamenti. É nos dinominador komun. El é bibu, dialétiku, y ixtável. El ta ivolui má e ta fika identiku. El ta adapta má e ka ta perde identidadi di se própi identidadi.


Nos identidadi sta patenti na nos funsionaméntu biopsikosusial, ki é rezultadu di influênsia intérna y extérna ki ta kontisi na nos bida. É pensa, xinti, sunha, y konporta komu un kabuverdianu. É imigra pa país stranjeru, asimila y adapta a kultura, abitus y tradison di país di akolhiméntu, má inda simé kontinua ta ser kabuverdianu di jéma y ku orgulhu. Nos identidadi é nunka nega Kabu Verdi komu nos mãi-pátria, y nunka nega ser sidadon kabuverdianu.


Inkrível má verdadi: dja nu konpleta 33 anu indipendenti, y inda alguns kabuverdianus tene koraji di identifika komu purtugês na alguns lugaris na Mérka, ku algun sintôma di protagonismu na es zóna di Nóva Inglatérra. Keli é más ki krizi di identidadi. É burgónha di asumi identidadi kabuverdiana, sima ki ser kabuverdianu é ser inferior a merkanu, purtugês, ó otu nasionalidadi kaulker. É odju prétu ki nos identidadi sa ta leba. É tanbê manifestason di un grandi dizikilibriu na nos identidadi, ki, uzandu metáfora, nu ta fla ma é un expasu tridimensional enjendradu pa três eixu: eixu di kriolidadi, eixu di afrikanidadi y eixu di luzofonia.


Ku ekilibriu ki nu meste na nos identidadi, nu ta finka pé riju na txon ki oji é di nos y nãu di morgadu, nu ta suste rixu na nos bandera, nasionalidadi dja nu ten dja, nu ta kanta nos inu di liberdadi en koru ku vós di determinason, y nu ta fla nun só vós, ku sertéza y orgulhu, ma nos Identidadi é Kabuverdianu.


Nos identidadi é lus ki ta brilha na odju di tudu fidju di Kabu Verdi. Nu ka dadu el pa konpostura, nu ka panha-l na txea, nén nu ka ganha-l na lotaria. É un konkista permanenti pa tudu povu kabuverdianu, ki ta konsigidu ku un fórti determinason, konbati, y ixpiritu di sakrifísiu, na undi ki kabalu di batalha é unidadi y luta pa autonomia di nos identidadi kabuverdianu. É un luta pa diféza di dignidadi di ómi y mudjeris kabuverdianu, di nos kultura ki é nos stréla, di nos tradison ki é nos sol, di nos fórma di ser, di sta, y di afirma na mundu. Ku txeu konvikson y orgulhu na petu nu ta fla ma é un luta ki ta kumesa ku vitória enbóra na sufriméntu. Y já ki nu tene vitória granpadu, trankadu dentu Kabu Verdi, ku tranka di nos identidadi trabesadu en diagunal na porton di nos ilha, na pás, nu ta kontinua nos luta pa konsolida, fortifika y engrandesi nos vitória kada bês más.


Nu meste más partisipason, y nos tudu inda é poku, pa promovi, divulga, y valoriza nos kultura, y nos identidadi. Ku partisipason fraku y un dinamika fadjadu é sima agu na bindi fradu: kantu más agu nu poi, más baziu bindi ta fika. 33 anu dipôs di indipendênsia, nos identidadi inda sta dizikilibradu. Dja txiga óra di nu ikilibra-l. Asumi kabuverdianidadi ku orgulhu y di fórma inkondisional é kel pézu ki nu meste poi na balansa di nos nason pa ikilíbriu di nos identidadi.

Agnelo A. Montrond

Burru-l Txika Riba Praia!


Agnelo A. Montrond

Stória, stória, fartura di séu amén.

Éra un bês, tinha un kazal ki ta moraba na fóra. Es éra un família tantu unidu, ki es éra un inveja pa tudu vizinhansa. Tanbe, es é éra konsideradu família más riku di ses zóna. Alén di es sérba un família di pensanista, es éra propetáriu y dónu di dés kabésa-l baka, tudu só di rasa Mérka. Kabra, bodi, txiboku, galinha, galu, liton, porku gordu, katxás, patu, bixérru, toru, pêru, karneru, mula, égua, muléku, burru, bésta, ets, es tenba, ka un nén dôs. Es tinha un monti. Kabalu más ratorku di zóna éra kel di Burru-l Txika. El batiza-l Apólu Onzi ki tinha un stréla branku rei di bunitu na mei-di-tésta. Óras ki Apólu Onzi ta daba sapatéta ta bai, nada ka ta paraba el. El tinha forsa ki nén un liãu. Tanbe, el ta kumeba un kuarta-l mankarra pur dia. Apólu Onzi éra más ben tratadu ki txeu algen na kel zóna. Di vês en kuandu, es ta largaba-el pa-l nada na kes padja berdi, di tudu tipu, ki tinha na ses txon, ki ta pegaba di mar kanba na sérra.

Trabadjador sima Burru-l Txika éra só elmé. El ta trabadjaba se txon el só. Di palmanhan ti sukuru fitxa el ka ta paraba. El éra só ta meti un kuza ó otu na txon. El tinha kumida en barda, ki el ka tinha kuza faze ku el. Ma tanbe, se vida éra trabadju kaza, kaza trabadju. Sima kantadera kanta, el éra un maridu izenplar. Se mudjer ta radjaba d-el tantu, ki un dia el fla ma kes kuzas ki gentis na Praia ta odja na nuvéla, ki ta fladu kornu, ka ta fadiga-l pamodi el tenba konfiansa na Burru-l Txika. El rabida, el fla se kumadri ma vérbu txifrar ka ta izistiba na gramátika di sel ku di Burru-l Txika. El labanta prakati el sakedu. El kakula, el marra se lénsu riju na kabésa, el poi mon na koxa, el artikula, el fla se kumadri: “Y na nos disionáriu di Kriolu sivilizadu, skritu di A a Z en ALUPEC, ka ten palavrons sima kornu, prega partida, txifrudu, kornudu, kornénta, xifrudu, y más palavras di es laia”. Se kumadri sakudi kabésa y el fla-l ma el odja se fidja ta lé un livru ki ta fla: “Un ómi sen txifri é sima un jardin sen flôr”. El fla ma se fidja pergunta-l txifri gó é kuzé y el ka sabia da-l respósta. El fla ma dja el pergunta kuazi tudu algen na zóna, má ningen ka sabeba signifikadu di kel palavra. Anton, Burru-l Txika ki staba ta bai Praia pa-l ba traba sartidon di nasiméntu pa-l manda se irmun na Olanda pa manda tra-l di kel mizéria, fla-l pa-l ka fadiga, ma el ta pergunta se amigu na Praia, ki éra donu di un bar ki txomaba Motxa, y ti ki el volta pa kaza el ta ben ixplikaba es signifikadu di txifri.

Staba kuatu óra di madrugada kantu sugundu galu kanta, y Burru-l Txika labanta. El sendi se kafuka, el poi un kanéka di agu na basia di laba rostu, el laba se rostu linpu, y el bisti bazofu pamodi kel dia, éra prumeru bês, ki el staba ta bai pa sidadi. El bisti midjór ropa kel tinha. El bisti un kamiza tabeladu, un kalsa panu bitxu, bóka sinu ta da tiru, el kalsa un xupakaka ki se kunpadri inprista-l, y el poi se boné trás pa dianti na txada kabésa. El bafatia pé di se kaza pa strada undi ki el bai spéra karru di karrera pa leba-l Praia. Kantu karru txiga, el purgunta xófer di karru si ka staba lugar pa frenti. Xófer fla-l ma inda ka staba ningen pa frenti, má lugar pa frenti staba tudu tradu pa uns gentis ki el fika di bai panhaba na kaminhu. Anton, Burru-l Txika konforta y el xinta pa trás, djuntu ku uns liton, uns kabra, y más otus kuzas ki rabidanti staba ta leba pa Praia, pa-s ba bendi na merkadu. Viaji pa Praia dimora uns óras. Burru-l Txika arma xâtia pamodi karru fika só ta para li, para la, óra pa panha pasajeru, óra pa toma karga, óra pa toma limária … Ma ka tinha ramédi. El aguenta ti ki el txiga Praia.

Kantu Burru-l Txika txiga riba Praia, el bai rétu rijistu sívil tra se sartidon. Es fla-l ma el tinha ki fazeba un rakeriméntu na papel seladu, azul y di vinti y sinku linha. Burru-l Txika fronta pamodi el gó, el ka sabeba faze rakeriméntu. El fla: “É nha mudjer, rakeriméntu gó é kuzé?”; funsionária di rijistu sívil bota se kabélu tudu disfrizadu pa trás, konpu se lunéta, djobe-l di pé pa kabésa ku un ar di disprézu, y fla-l: “Si nho ka sabe é kuzé, nho ka meste fadiga. Nho paga kel ómi la sin-sin sinkuénta xkudu, el ta fazi nho el”; Burru-l Txika paga kel ómi sinkuénta xkudu, el intrega rakeriméntu y es fla-l: “Nho bai nho ben di li sinku óra, nhu ben toma sartidon di-nho”; Burru-l Txika fla kel sinhóra: “Sinku óra tudu só pa un sertidon?”; sinhóra fla-l, “Sin, sima N fla nho. Fazi sartidon é ka prubléma. Kela N ta faze-l faxi y gósi li. Kel sinatura é ki ta leba ténpu. Ki ta sina é xéfi. Gósi el ka sta li. El sai, el bai faze un mandadu. Di li uns sinku óra é kapas di el volta pa trabadju. Si da-l ténpu el ta sina nho kel sertidon oxi, má si ka da-l ténpu nho ten ki torna ben manhan, pa toma rakeriméntu nho”.

Anton enkuantu el ta speraba kel sartidon sta prontu, Burru-l Txika fika ta anda pa tudu banda riba Praia, ti ki el puli tudu kalsada di platô, ta diskubri kuzas ki nunka el ka odjaba na se vida. El entra na kes lojas ki éra famadu na kel ténpu: Kaza Féba, Adéga du Liãu, Kaza Serban, Loja du Povu, Galerias, Loja Muéda, Kaza Vaskonsélus, ets. Kantu Burru-l Txika txiga na xplanada, na prasa Alexandri Albukerki, el fika enkantadu ku kes ingraxador. Ingraxador di Praia gó é xuxanti. Un d’es ingraxa Burru-l Txika se xupakaka y el kobra-l só dés marés, konta el bai toma un dés na Ponta Belén. El kuntínua ta anda manenti ti ki el txiga na rua di pilorinhu.

Kantu el txiga na porta merkadu Praia, el odja pirata ta tenta rabata un sinhóra se kartéra, y el grita: “Sinhóra, sinhóóóóra, sinhóóóóóóóóóóra, nha kudaaaaaadu. Algen sta djobi rabata kartera di nha.”; É si ki pirata bira Burru-l Txika ku kósta-l mon riba-l bóka, ban, y el fla-l: “Lébu trividu, nho. Ka ta dexa-m faze nha trabadju. Toma, es é pa nho prendi ma tanbarina ta leba pedrada pamodi se própi fidju. Na Praia, ka ta metedu na sirbisu di algen. Si bóka di nho ta mora na ladera, N ta kala-nho kel bokon.” Kel pirata poi pé na mama kadera el korri ki nén ralanpu na ténpu séku. El dizaparsi Burru-l Txika di odju d’un bês. Burru-l Txika fla: “Undi kel rapazinhu dja kanba? Si N pega-l N ta spreme-l, gósi. Diatxi, nho. Kel santu ki ta proteje-l ki proteje-m tanbe. N ta kebra-l di manera ki nén dotor ka ta kura-l. Dja-s flaba mi pa-m kudadu ku pirata na Praia”. Burru-l Txika fla ma el é ómi di koraji y el ka ta foga na poku agu. Anton el kuntínua ta ta anda na merkadu pa-l da odju béntu. El fika ta obi bendederas ta fla : “Nhos kunpra banana. Nhos kunpra banana. Sinku pa dés ixkudu. Ten konpostura pa fregês ki ta kunpra txeu.” Stada na ténpu di mangi y merkadu Praia staba sima un mangera parida ku mangi di tudu kulidadi: manginhu, mangi bijogó, mangi grandi, enfin. Bira si, parsi un fransês ki pâpia fransês ku un di kes bendedera di mangi y el fla-l: “Comment ça s’appelle?”; kel bendedera rispondi kontenti pamodi el pensa ma dja el atxa fregês y el fla-l: “Bé, nho ta kume-l ku péli ó sen péli, konfómi nhu krê”; kel fransês risponde-l y fla-l na fransês: “Je ne comprends pas” ; mudjer fla-l: “Modi, nhu ka sa ta kunpra? Anton nho da-m lisénsa, nho dexa-m ntendi es otu fregês li”. Staba uns studantis di liséu pa ladu mortu grasa, ki bai pâpia ku kel bendedera y es fla-l: “Anha fransês pergunta-nha modi ki fruta ki nha sa ta bendi txôma, en vês di nha fla-l ma é mangi, nha fla-l ma e ta kumedu ku péli ô sen péli, konformi algen krê. Komu el ka konprendi, el fla nha na fransês ma el ka ntendi kuza ki nha fla-l, y nha risponde-l di maus módi y nha fla-l ma si e ka sa ta kunpra pa-l da nha lisénsa”. Burru-l Txika ki staba ta sukuta es konbérsu, djata ta ri y el fla: “Es rabidantis di fóra é só gaiatu. Nén nagosia ku fransês es ka sabi. Paxenxa! Anton el kuntínua ta anda na pilorinhu ta djobi un kéki la, ki fladu ma é fadjadu pa el kunpra. El txiga pértu di un mudjer ki teneba un tabuléru di kuzas doxi ta bendi, y el fla-l: “E nha, N sa ta djobi un kéki ki fladu ma ta bendedu li, ki ta da pa-m kume metadi, da nha mudjer un metadi y kel otu metadi ki ta fika pa-m da nha fidja fémia”. Nha kunpadri fla ma el kunpra un d’el li ki el leba se mai ki staba ngenhadu y el fika prontu. Es pâpia un bokadu di kel kéki …

Pasadu un bokadu, Burru-l Txika fadiga ku óra, y el fika só ta djobi algen ki teneba luróji pa-l podeba pergunta kantu óra staba. Tudu algen ki el staba ta odja, ninhun ka teneba rulóji. Kantu parsi un ómi ki staba ben bistidu, el fla: “ Ti k’enfin dja parsi un kriston ki ta fla-m kantu óra sta”; Es ómi ki staba ben bistidu, staba ta anda ku pé altu txon, sôris ta baza, ku un fatu di kazimira ki se irmon manda-l di Mérka. El teneba própi ngana pa algen pergunta-l óra, pa-l podeba faze bazofaria y izibi kel rulóji di kuatu kabésa y kuatu ponteru, ki ta límia di noti, ki el teneba trankadu na pulsu, ku médu pa pirata ka rabata-l el. Kantu Burru-l Txika pergunta-l kantu óra staba, el ri ti totis, el ramanga kamiza, el fazi un kokóku y el fla Burru-l Txika: “ sta nuvénté-kuatu óra”; Burru-l Txika djobe-l tan, y el fla-l: “N pensaba ma staba más sédu”. Dexa-m dispatxa N bai kunpra un kuadru bunitu pa-m leba pa kaza. El pergunta gentis na undi ki ta bendedu kuadru ki ten ritratu di mudjer bunita na el, es fla-l ma na merkadu, el ta atxa-l na méza di un ómi ki txoma Fogu. Burru-l Txika djobi Fogu ti el atxa. Na kel méza di Fogu staba un olandéza bunita, di kabélu loiru, odju azul y korpu bunitu mó viola, ta djobi kuzas pa-l kunpra. Burru-l Txika fika só ta djobe-l ku rabu d’odju. Bira si, Burru-l Txika odja un spedju na undi ki kara di kel olandéza staba ta parsi. El fla déntu d’el:”É keli própi ki-m mesti”; Burru-l Txika fla Fogu pa nbrudja-l kel kuadru ki teneba kel ritratu bunitu na el, faxi pa ningen ka odja. El paga pa kel kuadru y el bai buska se sartidon.

Karru fóra kuazi tudu dja ká baba. Fikaba só karru ki Burru-l Txika ben na el. Xófér staba priokupadu só ta djobi pa rilóji. El pergunta pa Burru-l Txika y un mininu fla-l: “ Ala-l ta ben la. Kel algen la é própi Burru-l Txika. Ka ta fadja. Algen riba Praia, ku kamiza amarélu y kalsa brumedju, pikinóti riba txon é só Burru-l Txika”; Karru da un últimu volta pa djobi si ka staba más ninhun pasajéru y es arranka pa fóra. Burru-l Txika staba mutu pensativu na viaji pa kaza. Un ómi kuriozu ki staba xintadu riba di un balai ki teneba uns saku déntu d’el, pâpia ku Burru-l Txika y el pergunta-l: “Kuzé ki nho tene, ki nho sta si ton tristi y pensativu?”; El rispondi y el fla: “Nada. Ti ki-m ta anda di karru, kabésa ta maria-m un bokadu y N ta fika indispóstu.” Kantu Burru-l Txika txiga kaza, dja staba noti y tudu algen staba na sónu. El djobi un kau suguru p’el sukundi kel kuadru ki el kunpra na Praia. El da kaza interu volta só na djobe un lugar ki nén se mudjer nén se fidja fémia ka ta diskubriba. El kanba na un kuartu la fundu y el atxa un gabéta. El fla: “É própi li ki N ta sukundi es kuadru. Li, ka ten ipótsi pa es diskubri-l”.

Tudu dia ki manxi, di notinhu si, Burru-l Txika ta kanba na kel kuartu pa-l djobi kel ritratu di mudjer bunita sima oru, odju azul sima séu y kabélu bazadu sima nha Vija Maria. Kada dia el fika ta odja un kuza diferenti, konformi el koloka kel spedju. Ás vês el ta odja se própi rostu, as vês el ta odja tetu kaza, ets. Na prinsípiu el pensa ma dj’el futi. Dipôs el pensa ma podeba ser bruxaria ó anton ma el staba ta odja kusa. El fika ta entra na kel kuartu el ta matuta, pa-l odja si el ta diskubriba kuza ki staba ta kuntisi ku kel ritratu na kel kuadru ki el kunpra na Praia. Se mudjer ku se fidja rapara ma Burru-l Txika staba ta bai pa kel kuartu dimás. Es konbina, es sukundi pa es odja kuzé ki Burru-l Txika staba na el. Es odja-l ta abri gavéta ta panha un kuza ta djobe-l, djobe-l, ta poi kabésa na tétu kaza ta fika ta pensa. Fidja djobi pa se mai y el fla-l: “Ka ta fadja. Papai dja ranja rapariga. É própi fótu di mudjer ki el teni la. Para, oxi noti, N ta panha-l txabi di kel gavéta y manhan nu ta diskubri kuzé ki es malandru sta na el.”

Kantu manxi, Burru-l Txika ka staba na kaza, y se mudjer pidi se fidja txabi di kel gavéta pa-l ba djobi kuzé ki Burru-l Txika teneba la. El entra na kuartu, el anda ti el txiga na kel gavéta y ku mon ta tremi sima bara berdi, el meti txabi pa abri kel gavéta. El staba ton nervóza ki el dura pa-l konsigi abri kel gavéta. Se kabésa staba ta da-l ma Burru-l Txika dja ranja rapariga fóra. Kantu ki el abri kel gavéta, el rispira fundu y el fla: “Agó xa-m baskudja tudu papelinhu ki sta li, pa-m diskubri manha di kel ómi ki ka sa ta toma se idadi na korpu”. El fla ma un ómi di idadi di Burru-l Txika debi suséga na un kau, y dexa di korri trás di sáia. Na baskudja gavéta, el atxa kel spedju ki Burru-l Txika teneba tudu marradu y nbrudjadu. Se mudjer, ki nunka odjaba se róstu na spedju, fla, “É keli própi ki é kel ritratu ki N sta trás di el. Dexa-m abri-bu gó, pa-m odja bo é kenha.” Kantu el dismarra y el dizenbrudja kel kuadru tudu, el djobe-l ti-té y el fla: “Bé! É keli k’é mudjer ki el ranja. N pensaba ma é éra otu algén. É es mudjer bédja, denti tudu rinkadu ki Burru-l Txika ranja! Avé Maria, forti el ten gostu mariadu. El txoma se fidja ku tudu forsa pa-l bai odja kuza ki dja-l diskubri. El fla se fidja: “Ben odja es bédja feia, denti tudu rinkadu ki bu papai dja ranja”; se fidja, ki tanbe nunka ka odjaba se kara na spedju, fla-l : “Debi ser keli ki é es ta fla txifri na Praia. Dexa-m odja”; el pega kel spedju na mon, el djobe na el y el fla: “Ná! Feia, bédja, denti rinkadu é ka nada. Inda pur sima el ten róstu kongolon, só spinha, bexu mó dés marés d’atun, kabélu bédju ki nén xuxu, é butezuda, y el ten orédja mó karman di kata azeti”.

Sapatinha rubera riba, sapatinha rubera baxu, ken ki sabe más konta midjór.

Agnelo A. Montrond

Fladu Fla Na Notsiáriu Di Txakóta Na Mérka


Agnelo A. Montrond

É presizu invisti sériamenti na informason y na un kumunikason susial autónomu y di kualidadi na nos kumunidadi, en ténpu real di akontesiméntus, y duranti vinti y kuatu óra pur dia …

N ta gostaba di louva alguns di nos orgãus di kumunikason susial ki ta da preferénsia a Kriolu, y ki ta anima nos kumunidadi na midida di ses pusibilidadi, y klaru, ku alguns konstranjiméntus. Igualmenti, N ta aproveita pa sujiri pa es asumi un protagonismu pedagójiku mé-divéra, na es prusésu di divulgason, valorizason y promoson di nos stória y nos kultura. Nhas agradesiméntu ta bai tanbê pa Senhor Alberto Barros Pina, prizidenti di FORCV.COM – pa nu fika más unidu, pa ter sábiamenti pensadu y kriadu un expasu di dibati y reflekson sobri lingua, kultura y stória di Kabu Verdi. N ta spéra ma tudu kes ki tene algun kontribuison pa da, ta aproveita oportunidadi ki FORCV ta da-s na se forum, y ku elevason, étika y ruspetu, es ta aprezenta ses pontu di vista, sen ofénsa ó insultu. Nu debi partisipa di fórma konstrutivu y nu poi kontraditóriu ta funsiona pa nu podi da kel saltu kualitativu y dignifika nos identidadi.

Tanbê nu ta apela a pisoas ki ta sta na rádiu ó na televizon na nos kumunidadi li na Mérka, y nu ta pidi-s pa es pauta más pa étika y deontolojia jornalístiku y zela pa rigôr ki notísia ta iziji, y asin ivita di transforma fladu fla en notísia di txakóta. Inda nu ta redobra nos apélu y nu ta torna pidi-s pa es sér un poku más responsável y prudenti ku ouvintis, óras ki es ta papia kel purtugês, y ás vezis nu ta obi-s ta ratxa uns fódjas di gramátika purtugês. Nu ta alerta-s y ku tudu ruspetu ki nu ten pa es, nu ta pidi-s pa-s ka kunfundi tanpu ku panéla, nén irupson di vulkon di Fogu, ku korupson di vulkon di Fogu. Fladu ma na térra di manku koxu ki é rei. Será isu ki sa ta kontisi na nos kumunidadi?

Un otu kuza ki nu ta ripara na kumunikason susial na kumunidadi, tantu na rádiu komu n’alguns meius opurtunistas di propaganda pulítiku, má sobritudu na nos televizon, é pobréza na ses linha editorial y na ses grelha di prugramason: es ten un konseitu obtuzu y króku sobri idukason, kultura y informason. Es ta sensura, omiti, ignora, korta, manipula, dizinforma y disvirtua akontesiméntus di interesi pa kumunidadi, a ses bel prazer. Ses prugrama é monótonu y é ka ta atrai atenson nén interesi di ninhun kriansa, jóven ó adultu. Dja basta di kes múzikas ripitidu, di kes konbérsu fiadu, y di kes entrevista fabrikadu. Nu ta pidi-s pa da abertura, pa es kria kondisões y atrai un ekipa forti ku pesoas entendidu na kumunikason susial y brinda nos kumunidadi ku un prugrama di kualidadi, na undi ki idukason ta dadu se dividu trataméntu, ku abranjênsia y alkansi pa informa y forma telespetadoris, sobritudu kes ki txiga Mérka di nóbu, sobri semelhansa y diferénsa ki ten entri kultura kabuverdianu y kultura merkanu, sistéma legal kabuverdianu y merkanu, sistéma idukativu kabuverdianu y merkanu, enfin, kontribui pa es podi fika preparadu pa navega ku susésu na Mérka.

Nu ta apela kes ki inda ka tene kel ixpiritu dimokrátiku y di abertura, ki ta atxa ma es é ki é fundadoris y líders ki sabi más y midjór ki tudu algen pamodi es txiga Mérka pruméru, y nu ta sujiri-s pa-s dexa nos jóvens kuadrus, rapazis y raparigas, toma rédia y konduzi distinus di nos rádiu y televizon di kumunidadi, enkuantu ki kes vélha guarda ta fika na retaguarda y asesora-s si fôr nesesáriu. Dja txiga óra di nu ntende ma lugar kativu ka debe izisti más.

Nos apelu ta bai tanbê pa klarifikason di postura linguistiku y kultural di organizasons síviku di kumunidadi kabuverdiana na es rijion. Nu ta pensa ma seria un más-valia, si es podeba izersi un lideransa di influênsia na organizason di workshops sobri lingua y kultura kabuverdianu, y otus atividadis ki ta pirmiti di transforma nos asosiason na un verdaderu séntru kabuverdianu susial, rekreativu, y kultural. Nu pode rifiri a asosiason kabuverdiana na Purtugal komu izénplu: es ten un asosiason mé-divéra; pesoas ta bai la pa konvivi ku kunpanheru; é un expasu susial y un pontu di enkontru pa kabuverdianus; es é ruspetadu pa líders y pulitikus purtugês. É si ki na Fransa, un avenida dja dadu nómi Amilcar Cabral. Y Kel-la é un lison pa nos li na Mérka prende. Y ka signifika ma nu sa ta kópia ó pratika plajiarismu si nu faze mésmu kuza na lugaris undi ki ten txeu kabuverdianus sima na Brockton, Pawtucket ó Dorchester. Imita kuzas dretu nunka é mau. Agóra, ki ténpu na mundu ki nu ta ben ten na Mérka un rua, un prasa, ó un kanpu di futibol ku nomi Amilcar Cabral?

Nu meste más partisipason, y nos tudu inda é poku, pa promovi, divulga, y valoriza nos lingua, nos kultura, y nos identidadi. Nos kumunikason susial ten un papel ixtremamenti inpurtanti na prezervason y dignifikason di kabuverdianidadi.

Agnelo A. Montrond

UN DIMONSTRASON EURÍSTIKU MA ALUPEC TA UNIFIKA SKRITA DI TUDU VARIANTIS DI KRIOLU DI KABU VERDI, DI SINTANTON KANBA DJABRABA

Agnelo A. Montrond

N skrebe es stória sobri dôs txipi, ki é ka nha nha invensãu, mas talvês un kontu popular, en ALUPEC, na kada un di kes nóvi variantis di Kriolu ki nu ten na Kabu Verdi, y ku es nha mudéstu kontributu, N krê sinplismenti dimonstra eurístikamenti ma ALUPEC ta sirbi pa unifika skrita di tudu varianti di Kriolu di Kabu Verdi.

Pesoas mesti intende ma ALUPEC é ka só pa ta skrebi Kriolu di Santiagu, más konkretamenti Kriolu di Praia. Sta uns rumoris falsu ta sirkula entri alguns, ki ta kunfundi ALUPEC ku Kriolu di Santiagu, y es ta fla ma ku prupósta di Dr. Manuel Veiga, y otus linguistas, sa ta ben inpodu ALUPEC komu verson ofisial di Kriolu na Kabu Verdi. Gentis, nu ten ki tra kel ideia la di kabésa. ALUPEC é un alfabétu. É ka é Kriolu di Santiagu.

Sima dja fladu txeu bês, kela é sinal di rizisténsia, y nu ka krê perdi más ténpu pa torna ben txobe na modjadu y fla ma Kriolu é lingua sima kualker otu lingua, ma ALUPEC é alfabétu ki é más funsional y ifisienti pa unifika skrita di Kriolu di Kabu Verdi, ó ma kuaker un varianti podi ser uzadu na kualker instánsia públiku. Parse-m ma es é un kiston ki dja sta ultrapasadu.

Y ofisializa kriolu ka signifika ben fika ta papia só Kriolu di santiagu y dexa di papia kriolu di kes otus ilha. Es konfuson sta na kabésa di txeu algen, ki talvês pur isu sta kóntra ofisializaon di Kriolu pamodi es sa ta pensa ma ses kriolu ta ben dexa di papiadu y ta fika ta papiadu só Kriolu di Santiagu. Nu krê dexa ben klaru ma é ka kela ki ta ben kontisi óras ki Kriolu ofisializadu.

N ta agradesi kontributu di siginti pesoas, ki djuda-m skrebe es stória na kada varianti:
Sr. Cecilio Cabral – varianti di Santiagu
Sra. Maria Gomes Montrond (nha mai) – varianti di Fogu
Sr. Pedro Santos (Gu) – varianti di Maiu
Sra. Beatriz Vieira Lopes (Tixa) – varianti di Brava
Sr. Pedro Silva (Piduca) – Varianti di Sal
Sra. Magui Gomes – varianti di Sanikulau
Sr. Anacleto Delgado y Sra. Dinora Alves – varianti di Santanton
Jóven Nadine Lima – varianti di Sanvisenti
Dra. Ambrizeth Lima – varianti di Boavista


VARIANTIS DI SOTAVÉNTU

1 - KRIOLU DI DJARFOGU SKRITU EN ALUPEC

Li, sta stória na varianti di Fogu, ki é nha bérsu.

Stória: éra un bês tinha dôs txipi – Djónsa ku Txalu
Pa Agnelo A. Montrond y se mai Maria Gomes Montrond

Éra un bês tenba dôs amigu ki ta staba kuazi sénpi djuntu. Undi bu odjâ un, bu podê kontâ ma kel otu ta staba la djuntu ku el tanbê. Es tenba un amizadi tãu finu pa kunpanheru, ki karkel argen podeba kubisâ ses amizadi. Es tenba un amizadi di verdadi. É ka sumâ amizadi di oji en dia ki é finjidu. Amigu di konfiansa, oji fikâ kontadu na dédu. Djónsa ku Txalu éra rê di amigu. Es tenba txeu kuza djuntadu ki ta fazeba es ser amigu kunpanheru. Es tudu dôs éra mofinu y mini: Djónsa éra mofinu dimás; má é ka éra más mofinu ki Txalu; Txalu éra mofinu tê kabâ na nada. Tudu kabu ki es bâ, argen ta frâ: “nhos odjâ kes dôs mofinãu la”.

Un dia es razorvê bâ kumê nun rastoranti londji di undi ki es ta moraba. Es sintâ na un ménza pértu-l janéla pa es podê daba fé di tudu kuza ki saba ta pasâ na rua. Djónsa pidi un bifi “à moda da casa” y Txalu pidi un bakaldjau “Gomes di Sá”. Es brindâ ku kópu di vinhu branku y es kumesâ ta konbersâ menti es ta speraba pa es sirbidu kumê. Djónsa frâ Txalu ma bida na Mérka gó é diskansadu en konparasã ku Kabu Verdi. El fra-l ma nakel ténpu, na Kabu Verdi, pa un mudjê fazeba un katxupa el ta daba el lida: mininu tenba ki metê mon na bidon pa trâ mindju; mudjê tenba ki bentiaba kel mindju, kotxi-l, bixi-l pa tra farélu, y dipôs po-l riba, tisâ lumi tê ki kel katxupa kuznhâ. Omis ta staba ta djugâ orin ó baradju pe-s divirti. Tô ki katxupa prontâ es ta txumada pa bâ kumê. Mudjê tenba bida kastigadu. Pa bateba ropa éra un grandi kansera. Es tenba ki pô águ na sedja y fregâ ropa na taba-l batê tê ki tudu sujidadi saí. Dispôs es tenba ki xaguâ kes ropa, torsê-s, seka-s na sol y liza-s ku férru-l karabon. Ó ki trabadju rixu! Má li na Mérka kuzas é diferenti …

Es podu kumê na ménza, es kumesâ ta kumê y es kuntinâ ta papiâ. Kantu txigâ óra di pagâ, es fikâ só ta spiâ pa kunpanheru. Djónsa frâ: “Txalu, oji gó é bo ki ta pagâ. N diskisê nha kartera na kaza”. Txalu fra-l: “Dixâ-m di brinkadera. Kumodi ki N ta pagâ si inda N ka rasebê. Pagâ bu dixâ di txakóta”. Es fikâ na kel brinkadera di txipéza tê ki donu di rastoranti xatiâ, ba papiâ ku es y fra-s: “Dja-m sabê kumodi ki du ta disidi kenha ki ta pagâ. Nhos ben ku mi tê kuartu banhu li. Banhera sta intxidu di agu. Nhos ta pô kabésa dentu-l kel agu. Kenha ki trâ kabésa pruméru ki ta pagâ”. Es konkordâ y es bâ pa kuartu banhu. Es metê kabésa na banhera y es morrê tudu dôs. Es éra tan mofinu ki niun di es ka trâ kabésa di agu só pa ka pagâ kel kónta.

Inda ontonti N pasâ la, N atxa-s tudu dôs nterradu na simitériu.




2 - KRIOLU DI SANTIAGU SKRITU EN ALUPEC

Stória: éra un bês tinha dôs txipi - Djónsa ku Txalu

Éra un bês tinha dôs amigu ki ta staba kuazi sénpri di djuntu. Undi bu odja un, bu pode konta ma bu ta odjaba kel otu tanbê. Es tinha un amizadi ton finu pa kunpanheru, ki kualker un algen podia kubisaba ses amizadi. Es tinha un amizadi dimé-divéra. É ka sima amizadi di oji en dia ki é xeiu di falsidadi. Amigu di konfiansa, oji fika kontadu na dédu. Djónsa ku Txalu éra rei di amigu. Es tinha txeu kuza en komun ki talvês ta alimentaba ses amizadi. Es tudu dôs éra txipi: Djónsa éra txipi diskansadu; má é ka éra más txipi ki Txalu; Txalu éra txipi ti kaba na nada. Tudu kau ki es bai, gentis ta flaba: “”nhos odja kes dôs txipon la”.

Un dia es rizolvi na bai kume na un restoranti lonji di zóna na undi ki es ta moraba. Es xinta na un méza pértu janéla pa es podi da fé di tudu kuza ki sa ta pasaba na rua. Djónsa pidi un bifi “á moda da casa” y Txalu pidi un bakalhau “a Gomes di Sá”. Es brinda ku kópu di vinhu branku y es kumesa ta konbersa enkuantu es ta speraba pa es sirbidu kumida. Djónsa fla Txalu ma vida na Mérka na kel ténpu éra diskansadu en konparason ku Kabu Verdi. El fla-l ma na kel ténpu, na Kabu Verdi, pa un mudjer fazeba un katxupa éra un trabadjon: mininu tinha ki traba midju di bidon; mudjer tinha ki bentiaba kel midju, kotxi-l, tente-l pa tra farélu, y dipôs po-l riba, tisa lumi ti ki el kuzinha. Omis gó ta ta staba ta djuga uril ó karta ta divirti. Óras ki katxupa pronta es ta txomada pa bai kume. Mudjer tinha vida kastigadu. Pa bateba ropa éra un kansera danadu. Es tinha ki poba águ na tina y surraba ropa na taba bati ti ki tudu sujidadi sai. Dipôs es tinha ki xaguaba kes ropa, torse-s, seka-s na sol y liza-s ku férru karbon. Forti trabadju duru! Má li na Mérka kuzas é diferenti …

Es sirbidu kumida, es kumesa ta kume y es kuntinua ta papia. Kantu txiga maré di paga, es fika só ta djobi kunpanheru. Djónsa fla: “Txalu, oji gó é bo ki ta paga. N skesi di nha kartera na kaza”. Txalu fla-l: “Dexa di brinkadera. Modi ki N ta paga si inda N ka resebi. Paga só bu dexa di txakóta”. Es fika na kel brinkadera y na txipéza ti ki dónu di restauranti xatia, ben fala ku es, y fla-s: “Dja-m sabi modi ki nu ta disidi ken ki ta paga. Nhos ben ku mi ti kaza banhu li. Banhera sta intxidu di agu. Nhos ta poi kabésa déntu di agu. Ken ki tra kabésa pruméru ki ta paga”. Es da di akordu y es bai pa kaza banhu. Es meti kabésa na banhera y es morri tudu dôs. Ninhun di es ka tra kabésa di agu só pa ka paga kel kónta.

Sapatinha rubera riba, sapatinha rubera baxu, ken ki sabi más konta midjór.

3 - KRIOLU DI DJABRABA SKRITU EN ALUPEC

Stória: éra un bês tenba dôs txipi - Djónsa ku Txalu

Éra un bês, tenba dôs amigu es ta staba só di djuntu. Undé bu odjâ un, bu podê kontâ ma kel otu stá la tanbê. Es tenba un amizade finu pa kunpanheru, ki karkel djenti podeba kubisaba ézi. Es tenba un amizade di véria. É ka simâ amizade di oji en dia ki é finjidu. Amigu di gosín, é kontadu na dédu. Djónsa ku Txalu éra grande amigu. Es ta pensaba di omésmu manera, pur isu ki ézi éra grandi amigu. Es tudu dôs éra txipi sima farinha di omésmu saku. Djónsa éra txipi dimás; má el ka éra más txipi ki se amigu Txalu; Txalu éra txipi tê kabâ na nada. Tudu banda ki ézi bai, djentis ta fraba: “nhozi odjâ kes dôs txipon dja somâ”.

Un dia es razolvê na bá kumê na un restoranti londji di undé ki es ta moraba. Es sintâ na un ménza na pé di djanéla pi-s timó dá fé di tudu ki sta ta pasâ na rua. Djónsa pidi un bifi “à mada da casa” y Txalu pidi un bakalhau “Gomes di Sá”. Es brindâ ku kópu di vinhu branku y es kumesâ ta papiâ tementi es ta speraba pi-s sirbi-zi kumê. Djónsa frâ Txalu ma bida gó na Mérka é diskansadu konparadu ku Kabu Verdi. El fra-l ma nakel bês, na Kabu Verdi, pa un mudjê fazeba un kaldera di katxupa é éra un trabadjon: mininu tenba ki tiraba midju na dróma; mudjer tenba ki bentiaba kel mindju, kutxi-l, torna bentia-l más un bês pa trâ farélu, dipôs po-l riba, tisâ lumi ta ki kel katxupa kunziâ. Omi ta staba ta djugâ urin ó karta pi-s divirti. Tô ki katxupa ta staba prontu es ta mandaba txoma-zi pi-s bai kumê. Mudjê dja tenba bida kastigadu. Pa bateba ropa é éra un kastigu danadu. Es tenba ki poba águ na balde di batê, pi-s sfregaba ropa na bulaxu tô ki tudu sujéza saí. Dispôs es tenba ki torsê kes ropa, sekaba ézi na sol y liza-zi ku férru di krabon. Kel ki éra trabadju kansadu! Má li na Mérka gó kuzas é diferenti …

Es sirbi-zi kumê, is kumesâ ta kumê y is kuntinâ ta papiâ. Kantu ki txigâ maré di pagâ, is fikâ ta spiâ pa kunpanheru. Djónsa frâ: “Txalu, oji gó é bo ki ta pagâ kónta. N diskisê di nha kartera na kaza”. Txalu fra-l: “Dixâ di brinkadera. Kumó ki N ta pagâ kónta, mi inda N ka rasebê. Pagâ kónta só bu dixâ di txakóta”. Ézi fikâ na kel brinkadera ku kel txipéza tâ ki donu di restoranti xatiâ ku ézi y ben papiâ ku ézi y el fra-zi: “Dja-m sabê kumó nu ta razolvê ken ki ta pagâ es kónta. Nhos ben ku mi pa kuarti-banhu li gó. Banhera sta intxêdu di agu. Nhos ta metê nhos kabésa dentu kel agu. Ken ki tirâ kabésa pruméru ki ta pagâ es kónta”. Is seta es bâ pa kuarti-banhu. Es metê kabésa dentu kel banheru ku agu is morrê is tu dôs. Ninhun di ézi ka tirâ kabésa dentu di kel agu só pi-s ka pagâ kel kónta.

Sapatinha pa rotxa baxu, sapatinha pa rotxa riba. Ken ki é más spértu el korré el ba pegâ kel stória.


4 - KRIOLU DI DJARMAI SKRITU EN ALUPEC

Stória: éra un bês tinha dôs txipe - Djónsa ku Txal

Un bês tinha dôis amigs ku ta staba kuaze sénpre djunte. Nandé ku bu odjâ un, bu podê sta sérte, kumâ bu ta odja kel ote. Es tinha un amizade fine pa konpanhêr, ku tude algen ta kubisaba sis amizade. Un amizade di mei di véra. Má i ka é simé amizade di oje in dia, ku é xei di falsindade. Amige di konfiansa, oje fikâ kontade na déde. Djónsa ku Txal es éra rei d’amige. Es tinha txeu kuza en kumun, ku talvês ta alimentaba sis amizade. Es tude dôis éra txipe: Djónsa éra txipe diskansade; má el i ka éra más txipe ku Txal; Txal tanbê éra txipe; Txal éra txipi tê kabâ na nada. Tude kabe k’es bai, djents ta flaba: “nhos odjâ kes dôis txipon la.”

Un dia ás razolvê na bâ kumê na un rastorante lonje di zóna nandé ku es ta moraba. Es xintâ na un méza pérte di janéla p’as podê da fé na kuza ku sta ta pasâ na rua. Djónsa pidí un bife “à moda da casa” y Txal pidí un bakaldjau “Gomes di Sá”. Es brindâ ku kópe di vin branke y es kunsâ ta konbersâ enkuante es ta sperâ p’as sirbide kumida. Djónsa fla Txal kumâ bida na Mérka gó é diskansade en konparasan ku Kau Berde. El fla-l kumâ nakel ténpe, na Kau Berde, pa un mundjer fazeba un katxupa éra un grande trabadje: minin tinha ku traba midje na tank; mundjer tinha ku bentiaba kel midje, kutxi-l, tente-l pa tra farél, djarombô-l y dispôis po-l riba, soprâ lume tê k’ul kuzinhâ. Oms ta staba ta djugâ oril ó djugâ karta ta divirtí. Óra ku katxupa prontiâ es ta txumade pa bâ kumê. Mundjer tinha bida kastigade. Pa batê ropa éra un kansera danade. Es tinha ki poba áge na baldóna y rolâ ropa na taba di batê tê ku tude sujidade saí. Dispôis es tinha ku xaguaba kes ropa, torse-s, seka-s na sol y liza-s ku fér di karbon. Forte trabadje dur. Má li na Mérka kuzas é diferente …

Es sirbide kumida, es kunsâ ta kumê y as kontinuâ ta papiâ. Kantu txigâ na óra di pagâ, as fikâ só ta spiâ pa konpanher. Djónsa fla: “Txal, oje gó i bo ku ta pagâ. N skisê nha kartera na kaza”. Txal fla-l: “Dixâ di brinkadera. Kumâ ku-m ta pagâ si inda N ka rasabê. Pagâ só bu dixâ di txakóta”. Es fikâ na kel brinkadera di txipéza tê ku done di rastorante xatiâ y al ben papiâ ku es y al fla-s: “Dja-m sabê kumâ ku nu ta disidi ken ku ta pagâ. Nhos ben ku mi tê kaza di banhe li. Banhera sta antxide di age. Nhos ta poi kabésa dente d’age. Ken ku tirâ kabésa prumér el ku ta pagâ”. Es da d’akorde y es bai pa kaza di banhe. Es metê kabésa na banhera y es tude dôis morrê. Pamode ninhun d’es ka tirâ kabésa di age só pa ka pagâ kel kónta.

Sapatinha rubera riba, sapatinha rubera baxe, ken ku sabê más, kontâ midjór.

VARIANTIS DI BARLAVÉNTU

5 - KRIOL DE SINTONTON XKRITE EN ALUPEC

Xtória: éra un vêx dôs dju - Djónsa má Txalu

Éra un vêx, dôx êmige, ex tava xtôde kuêje sénpre djunte. Ondé ke bo tava oiá un, bo podia kontâ ma bo tava tê bê oiá kel ote tênbê. Ex tinha un amizéde mute fine pa kunpênher, ke kualker pesoa podia kubisá ses amizéde. Ex tinha un amizéde na devéra. Né sima amizéde de oje-en-dia, kê xei de félsindêde. Amige de konfiansa, oje é kontôde nê dêde. Djónsa má Txal éra rei d’émige. Ex tinha bésténte kôza en komun ke talvêx tava alimentá sex amizéde. Tude ex dôs éra dju: Djónsa éra dju txeskansôde; má lé néra méx dju ke Txalu; Txalu éra dju tê kabâ na nada. Tude élgar k’ex tava bé, jente tava falá: “bzote oiá kex dôx dju lá.”

Un dia es rezolvê bé kmê nun restourante lonje dezóna ondé k’ex tava morá. Ex sentâ nun ménza pérte dun jénéla p-ex podia tmá fé tude koza ke ti tava ta pasá nó rua. Djónsa pdi un bife móda dekaza y Txalu pdi un bakalhau “Gomes de Sá”. Ex brindá kun kópe de vin brónke y ex kmesá ta konversá enkuéntu es tava ta xperá p-ex servi-x kmida. Djónsa dzê Txalu ma vida na Mérka é dixkansôde en konparôde ke Kabe Verde. El dzê-l ma nakel ténpe, ne Kabe Verde, p-un melhêr fezê un kótxupa éra un trabalhãu: mnine tinha ke trá mii ne tonbôr; melhêr tinha ke ventiá kel mii, kutxi-l, belié-l pe trá feréle, separá grôse ma fine y dpôx po-l nó lume, y tsá lume tê k-el kezenhá. Óme ta xtôde ti jegá uril ó bixka ta dverti. Óra ke katxupa prontâ es ta txmé-x pe bé kmê. Melhêr tinha vida sekrefikôde. Pa lavá ropa éra un kénsera dexgrosôde. Ex tinha ke po ága né tina, y surrá ropa ne surrédera tê ke tude sujêra exkuáse. Depôx, ex tinha ke inxaguá kex ropa, tarse-x, seké-x nó sol y lizé-x ke fére de korvon. O ke trobôi dure! Má i né Mérka koza é difrente …

Ex servi-x kmida, ex kmesá te kmê y ex kontinuá te falá. Kônde txegá óra de pagá, ex feká só te xpiá kunpênher. Djónsa dzê: “Txalu, oje ogó bo ke ten pagá. N xksê de nhe kartera na kaza”. Txalu dzê-l: “Txá d’brinkédera. Menêra ke-m te pagá séinda mine resebê. Pagá bo txá dtrósa”. Ex feká nekel lénga-lénga de ser dju tê ke dône de restourante xatiá k-ex y el dzê-x: “Ja-me sébê ke ménera ke no té ben dsidi ken ten pagá. Bzote ben má mi tê kaza de bónhe. La ten un benhera intxide d’aga. Bzote té po kebésa dente d’aga. Ken ke trá kebésa primêr é ke ten pagá”. Ex dá dokorde y es bé pa kel kaza de bónhe. Ex âmetê kebésa ne kel benhera y ex amerré fogôde tude ex dôx. Nihun d’ex trá kebésa de kel aga só pejene pégese kel kónta.

Sepetinha pe meré riba, sepetinha pa meré bóxe, ken ke sebê méx te kontá-l melhór.

6 - KRIOL DE SANIKLAU XKRITE EN ALUPEC

Stória: éra un bês tinha dôs dju - Djónsa má Txal

Éra un bês tinha dôs amige ke staba kuaze sénpre de junte. Undé ke bo odjaba un, bo podê kontâ ma kel ote tanbê bo ta odjaba. Es tinha un amizade tãu fine pa kunpanher, ke kualker psoa podia kubisaba ses amizade. Es tinha un amizade de verdade. É ka un amizade móda kes de oje en dia ké amizade xeiu de falsindade. Amigus de konfiansa, oji fká kontóde na dêde. Djónsa má Txal éra grandex amigex. Es tinha txeu kôza en komun ke talvês ta alimentaba ses amizade. Es tude dôs éra dju: Djónsa éra dju diskansôde; má el ka éra más dju di ki Txal; Txal éra tãu dju ti kel kabâ na nada. Tude lugar kes bai, jente ta falaba: “bzote odja kes dôs dju la”.

Un dia es rizolvê ba kumê nun restorante lonje de zóna ondé kes ta moraba. Es sentâ nun ménza pérte dun janéla pa-s podia da fé nu ké ke staba ta pasâ na rua. Djónsa pdi un bife “à moda da casa” y Txal pdi un bakalhau “Gomes de Sá”. Es brindâ ke kópe de vinhe branku y es kmesâ ta konbersâ enkuantu es ta spera pa-s sirbi-s ses kmida. Djónsa falâ Txal k’vida na Mérka gó é más diskansôde konparôde ke Kabe Verde. El fala-l kma nakel ténpe, na Kabe Verde, pa un amdjêr fazeba un katxupa éra un trabadjãu: “um mnine tinha ke traba midje de tanbôr; amdjêr tinha ki bentiaba kel midje, kutxi-l, tente-l pa tra faréle, bitxi-l y dpôs po-l na lume, y sopra lume até ke el kuznhá. Ómes ta jegaba uril ó baradja pa-s divirti”. Óra ke katxupa prontâ es tava txma-s pa-s ba kemê. Amdjer tinha vida kastigôde. Pa batê ropa éra un kansera danôde. Es tinha ke po água na seldja y surrâ ropa na tabua, bate-l até ke sujêra sai. Depôs, es tinha ke inxagua kes ropa, torse-s, seka-s na sol y liza-s ke fére de karvãu. Ó ke trabôdje dure! Má li na Mérka tude koza é diferente …
Es sirbi-s kmida, es kmesâ ta kmê y es kontinua ta papiâ. Kônte jegâ óra de pagâ, es fekâ só ta spiâ kunpanher. Djónsa falâ: “Txal, oje gó é bo ke ta pagâ. N skesê nha kartera na kaza”. Txal fala-l: “Txâ de brinkadera môs. Manera ke N ta pagâ se ainda N ka resebê. Pagá bo txá de abuze”. Es fka nakel brinkadera de ser tãu dju até ke done de restorante xatiâ, el ben fala má es y el fala-s: “Dja-me sabê manera ke no ta disidi ken ke ta ben pagâ. Bzote ta ben má mi tê kaza de bónhe. La ten un banhera ke sta intxide de agua. Bzote ta ben po kabésa dente de agua. Ken ke trá kabésa prumêr é ke ta ben pagâ”. Es da di akorde y es bai pa kaza de bónhe. Es metê kabésa na banhera y es morré tude dôs. Ninhun des ka tra kabésa de agua só pa-s ka pagâ kel kónta.

Sapatinha rebera riba, sapatinha rebera bóxe, kenha ke kotxá sabe, bá kontâ de seu.

7 - KRIOL DE SONSENTE XKRITE EN ALUPEC

Xtória: éra un vêx tinha dôx dju - Djónsa má Txal

Xtória, xtória, furtuna de séu amén.

Éra un vêx, tinha dôx amige ke tava extóde kuaze sénpre de junte. Undé ke bo oiá un bu podê kontá ke kel ote tanbê bo tava oiá. Ex tinha un amizade tãu fine pa kunpanher ke kualker pesoa podia kubisá ses amizade. Un amizade de véra. É né móda amizade de oje en dia k’é xei de falsidadi. Amige de konfiansa, oje feká kontóde na déde. Djónsa má Txal éra txeu amige. Ex tinha txeu kóza en komun ke talvês tava alimentá ses amizade. Tude es dôs éra dju: Djónsa éra dju pafrónta; más el é néra máx dju du ki Txal; Txal éra dju p’abuze. Tude lugar k’ex bai, jente tava dzê: “Bzote oiá kex dôx dju la”.

Un dia ex razolvê ba kmê n’un restorante lonje d’zóna ondê k’ex tava morá. Ex sentá nun ménza pérte de janéla p-ex podê temá fé du ké ke tava ta pasá na rua. Djónsa pdi un bife ”á moda da casa” y Txal pdi un bakalhau “a Gomes de Sá”. Ex brindâ ke kópe de vin brónke y es kemesâ ta falá enkuante es tava ta exsperá p-ax ser sirvide. Djónsa dzê Txal ma vida na Mérka gó é diskansode en konparasãu ke Kabe Verde. El dze-l ke nakel ténpe, na Kabe Verde, pa un amdjer fazê un katxupa éra un grande traboi: “menin tinha ke trá midje de tanbor; amdjer tinha ke ventiá kel midje, kutxi-l, tente-l pa trá farél, y depôx po-l de sima de lume, soprá kel lume até kel kuznhá. Om tava stode ta ixjegá uril ó karta ta divirti”. Konde katxupa prontá es tava ser txmode pa ba kemê. Amedjer tinha vida kastigode. Pa lavá ropa éra própe un kansera. Ex tinha ke po agua na tina y surrá ropa na surradera até ke tude sujéza saí. Dpôx es tinha ke enxaguá kes ropa, truse-x, seká-x na sol y lizá-x ke fér de karvon. Ó ke traboi dur! Máx li na Mérka koza é diferente …

Ex sirvi-x kmida, es komesá ta kmê y ex kontinuá ta falá. Konde txgá óra d’pagá, ex fká ta spiá kunpanher. Djónsa dzê: “Txal, aoje gó é bo ke ti ta pagá. N xkesê nha kartera na kaza”. Txal dzê-l: “Txá d’brinkadera. Manera ke N ta pagá se ainda N ka resebê. Paga bo dxá de trósa”. Ex fká na kel brinkadera de ser dju até ke done de restaurante xatiá y ben falá má ex y dzê-x: “Ja-m sabê manera ke no ta desidi ken ke ta pagá. Bzote ben má mi até kaza de bonhe li. Banhera ta xei de agua. Bzote ta ben metê kabésa dente d’agua. Ken k’trá kabésa primer é k’ta pagá”. Ex konkordá y ex bai pa kaza de bonhe. Ex metê kabésa na banhera y tude ex dôs morré. Nenhun dex ka trá kabésa de agua só pa ka pagá kel kónta.

8 - KRIOL DE BUBISTA IXKREVIDE EN ALUPEC

Stória: éra un bês tinha dôs dju - Djónsa má Txal

Stória, stória, furtuna de séu amén.

Tinha dôs amige ki ta stá tude junte. Undé ke bu odjâ un, bu ta odjâ kel ote. Ar tinha txeu, txeu amizade pa kunpanher, ke éra un inveja de tude jente. Un amizade de verdade. El ka móda amizade de oje en dia, ke é xei di falsidade. Amige de konfiansa, oje en dia é kontóde na déde. Djónsa má Txal éra amige-amige. Ar éra trâ un po kel ote. Ar tude dôs tinha katubéle ankudjide: Djónsa anton tinha katubéle ankudjide-ankudjide; má Txal ka ta feká pa trás; móda el ka tinha.Tude kóbe ke ar bai, jentes ta flaba: “Odjâ ker dôs katubéle ankudjide la”.

Un dia ar razolvê ba almusâ na un restaurante, lonje de undé ke ar ta moraba. Ar sintâ na un méza diante de un janéla pa ar podê da fé. Djónsa pedi un bife “à moda de casa” y Txal pedi un bakalhau “Gomes de Sá”. Ar brindâ ku kópe de vin brónke, y es kumesá ta papiâ enkuante ar ta sperâ pa ar ser serbide. Djónsa flâ Txal ma vida na Mérka gó é deskansóde konparóde ke Kabe Verde. El flâ-l mó nakele ténpe, na Kabe Verde, pa un un amedjer po un katxupa na lume éra un kastige: “menine tinha ke tirá midje de tanbôr; amedjer tinha ke bentiá kel midje, kutxi-l, tente-l pa trá farél, btxi-l y depôs po-l na lume, soprá kel lume tê ke kel katxupa gezenhâ”. Omes ta fékâ ta jegâ urí ó biska ta divirti. Óra ke katxupa prontâ es ta txema-s pa ba almusâ. Amedjer tinha vida dur. Pa lavâ ropa éra txeu kansera. Ar tinha ke po agua na sedja y surrâ ropa na surradera até ke el fekâ linpe. Depôs es tinha ke pasaba kes ropa na agua linpe, trusê-s, seka-s na sol y liza-s na fér de karebon. Ó ke trabódje dur. Má li na Mérka koza é ote …

Ar sirvi-s kemida, ar kemesâ ta kemê y es kontinuâ ta papiâ. Kónte txigâ óra de pagâ, es fekâ ta spiâ pa konpanher. Djónsa flâ: “Txal, oje gó bo é ke ta pagâ. N skesê de nha kartera na kaza”. Txal fla-l: “Dexâ de brinkadera. Manera ke N ta pagâ se inda N ka rasebê. Pagâ bu dexá de koza”. Ar fekâ na kel brinkadera ka ta krê pagâ tê ke dóne de restaurante xatiâ y ben papiâ má es y el fla-s: “Dja-me sabê manera ke no ta ben desidi ken ke ta ben pagâ. Bosês ben má mi pa kaza de bónhe. Banhera ta txeu de agua. Bosês ta ba po kabésa dente de kel agua. Ken ke trâ kabésa primer é ke ta ben pagâ”. Ar konkordâ y es bai pa kuarte de bónhe. Ar metê kabésa na kle banhera y tude es dôs morré. Ninhun de es ka trâ kabésa de agua só pa ka pagâ kel kónta.

9 - KRIOL DE DJÂ D’SAL IXKREVIDE EN ALUPEC

Stória: éra un vês tinha dôs dju - Djónsa má Txal

Xtória, xtória, furtuna de séu amén.

Un vêx dôs amige ta stava sénpe junte. Ondé k-un stava kel ote tanbê stava. Ses amizade éra tãu expesial pa kunpanher ki kualker pesoa tava sinti inveja d-es. Un amizade na de véra. É diferente de amizade de oje ké fólse. Amige de konfiansa fká mute poke. Djónsa má Txal éra grandex amiges. Es tinha txeu kóza en komun ke talvêx éra razãu de sex amizade. Tude es éra dju: Djónsa éra dju pa xuxu; Txal nen ka mestê fla; Más dju k’el ka tinha. Pa tude banda k’es bai, jents ta flaba: “Bzote odjâ kes dju la”.

Es rezolvê ba restorante un dia, lonje de zóna ondé k’es tá morá. Es sentá n’un ménza pérte de janéla p-es podê da fé nuké ke ta pasá na rua. Djónsa pdi un bife expesial de kaza y Txal pdi un bakalhau “Gomes de Sá”. Es fazé brinde ke un kópe de vin brónke, y es komesá ta papiá enkuante es ta sperá kmida. Djónsa fla Txal ma vida na Mérka é diskansóde konparóde ke Kabe Verde. El fla-l ma nakel ténpe, na Kabe Verde, éra un prubléma pa un amdjer fazê un katxupa: “mnine tinha ki panhá midje na tanbôr; amdjer tinha ki ventiá kel midje, kutxi-l, tente-l pa trá farél, btxi-l y dpôs po-l na d’lume, soprá lénha p-el kuzinhá. Ome éra ma sex oril ó baralha d’karta ta divirti”. Óra ki katxupa dja ta pronte es ta txma-s pa ba kmê. Vida d’amdjer éra kastigóde. Éra un kansera lavá ropa. Ex tinha ke po agua na selha y exfregâ ropa na sorradera até fkâ linpin. Dpôx es tinha ke xaguá kex ropa, torsê-s, seká-s na sol y lizá-s ke fér d’karvon. Ó ke vida kansóde. Li na Mérka é diferente …

Es sirvi-s kmida, es kumesâ ta kmê y ex kontinuâ ta papiâ. Kone txgâ óra de pagâ, es fkâ ta spiá na konpanher. Djónsa flâ: “Txal, oje é bo ke ta pagâ. N xksê d’nha kartera na kaza”. Txal fla-l: “Txâ de brinkadera. Manê ke N ta pagâ si ainda N ka rasebê. Pagâ bu dxá d’abuze”. Es fkâ na kel brinkadera de pagâ ka ta pagâ até ki done de restaurante xatiâ y ben falâ má es y fla-s: “Djo-m sabê ke manera ke no ta dsidi ken ke ta pagâ. Bzote ben má mi pa kaza de bonhe. Banhera ta xei de aga. Bzote ta po kabésa dente de aga. Ken ke trá kabésa primer ta pagâ”. Es konkordâ y es ba pa kaza de bonhe. Es metê kabésa na banhera y tude ex morré. Ninhun ka trá kabésa de aga só pa ka pagâ kel kónta.



Agnelo A. Montrond

KRIOL DE SONSENTE XKRITE EN ALUPEC


Agnelo A. Montrond

Xtória: éra un vêx tinha dôx dju - Djónsa má Txal
Pa Agnelo A. Montrond y Jóven Nadine Lima – varianti di Sanvisenti

Xtória, xtória, furtuna de séu amén.

Éra un vêx, tinha dôx amige ke tava extóde kuaze sénpre de junte. Undé ke bo oiá un bu podê kontá ke kel ote tanbê bo tava oiá. Ex tinha un amizade tãu fine pa kunpanher ke kualker pesoa podia kubisá ses amizade. Un amizade de véra. É né móda amizade de oje en dia k’é xei de falsidadi. Amige de konfiansa, oje feká kontóde na déde. Djónsa má Txal éra txeu amige. Ex tinha txeu kóza en komun ke talvês tava alimentá ses amizade. Tude es dôs éra dju: Djónsa éra dju pafrónta; más el é néra máx dju du ki Txal; Txal éra dju p’abuze. Tude lugar k’ex bai, jente tava dzê: “Bzote oiá kex dôx dju la”.

Un dia ex razolvê ba kmê n’un restorante lonje d’zóna ondê k’ex tava morá. Ex sentá nun ménza pérte de janéla p-ex podê temá fé du ké ke tava ta pasá na rua. Djónsa pdi un bife ”á moda da casa” y Txal pdi un bakalhau “a Gomes de Sá”. Ex brindâ ke kópe de vin brónke y ex kemesâ ta falá enkuante es tava ta exsperá p-ax ser sirvide. Djónsa dzê Txal ma vida na Mérka gó é diskansode en konparasãu ke Kabe Verde. El dze-l ke nakel ténpe, na Kabe Verde, pa un amdjer fazê un katxupa éra un grande traboi: “menin tinha ke trá midje de tanbor; amdjer tinha ke ventiá kel midje, kutxi-l, tente-l pa trá farél, y depôx po-l de sima de lume, soprá kel lume até kel kuznhá. Om tava stode ta ixjegá uril ó karta ta divirti”. Konde katxupa prontá ex tava ser txmode pa ba kemê. Amedjer tinha vida kastigode. Pa lavá ropa éra própe un kansera. Ex tinha ke po agua na tina y surrá ropa na surradera até ke tude sujéza saí. Dpôx es tinha ke enxaguá kes ropa, truse-x, seká-x na sol y lizá-x ke fér de karvon. Ó ke traboi dur! Máx li na Mérka koza é diferente …

Ex sirvi-x kmida, ex komesá ta kmê y ex kontinuá ta falá. Konde txgá óra d’pagá, ex fká ta spiá kunpanher. Djónsa dzê: “Txal, aoje gó é bo ke ti ta pagá. N xkesê nha kartera na kaza”. Txal dzê-l: “Txá d’brinkadera. Manera ke N ta pagá se ainda N ka resebê. Paga bo dxá de trósa”. Ex fká na kel brinkadera de ser dju até ke done de restaurante xatiá y ben falá má ex y dzê-x: “Ja-m sabê manera ke no ta desidi ken ke ta pagá. Bzote ben má mi até kaza de bonhe li. Banhera ta xei de agua. Bzote ta ben metê kabésa dente d’agua. Ken k’trá kabésa primer é k’ta pagá”. Ex konkordá y ex bai pa kaza de bonhe. Ex metê kabésa na banhera y tude ex dôs morré. Nenhun dex ka trá kabésa de agua só pa ka pagá kel kónta.

“à moda de casa” y Txal pedi un bakalhau “Gomes de Sá”. Ar brindâ ku kópe de vin brónke, y ex kumesá ta papiâ enkuante ar ta sperâ pa ex ser serbide. Djónsa flâ Txal ma vida na Mérka gó é deskansóde konparóde ke Kabe Verde. El flâ-l mó nakele ténpe, na Kabe Verde, pa un un amedjer po un katxupa na lume éra un kastige: “menine tinha ke tirá midje de tanbôr; amedjer tinha ke bentiá kel midje, kutxi-l, tente-l pa trá farél, btxi-l y depôs po-l na lume, soprá kel lume tê ke kel katxupa gezenhâ”. Omes ta fékâ ta jegâ urí ó biska ta divirti. Óra ke katxupa prontâ es ta txema-s pa ba almusâ. Amedjer tinha vida dur. Pa lavâ ropa éra txeu kansera. Ex tinha ke po agua na sedja y surrâ ropa na surradera até ke el fekâ linpe. Depôs ex tinha ke pasaba kes ropa na agua linpe, trusê-x, seka-x na sol y liza-x na fér de karebon. Ó ke trabódje dur. Má li na Mérka koza é ote …

Ar sirvi-s kemida, ar kemesâ ta kemê y ex kontinuâ ta papiâ. Kónte txigâ óra de pagâ, ex fekâ ta spiâ pa konpanher. Djónsa flâ: “Txal, oje gó bo é ke ta pagâ. N skesê de nha kartera na kaza”. Txal fla-l: “Dexâ de brinkadera. Manera ke N ta pagâ se inda N ka rasebê. Pagâ bu dexá de koza”. Ar fekâ na kel brinkadera ka ta krê pagâ tê ke dóne de restaurante xatiâ y ben papiâ má es y el fla-s: “Dja-me sabê manera ke no ta ben desidi ken ke ta ben pagâ. Bosês ben má mi pa kaza de bónhe. Banhera ta txeu de agua. Bosês ta ba po kabésa dente de kel agua. Ken ke trâ kabésa primer é ke ta ben pagâ”. Ex konkordâ y ex bai pa kuarte de bónhe. Ex metê kabésa na kel banhera y tude ex dôs morré. Ninhun de ex ka trâ kabésa de agua só pa ka pagâ kel kónta.

KRIOL DE SANIKLAU XKRITE EN ALUPEC


Stória: éra un bês tinha dôs dju - Djónsa má Txal
Pa Agnelo A. Montrond y Sra. Magui Gomes – varianti di Sanikulau

Éra un bês tinha dôs amige ke staba kuaze sénpre de junte. Undé ke bo odjaba un, bo podê kontâ ma kel ote tanbê bo ta odjaba. Es tinha un amizade tãu fine pa kunpanher, ke kualker psoa podia kubisaba ses amizade. Es tinha un amizade de verdade. É ka un amizade móda kes de oje en dia ké amizade xeiu de falsindade. Amigus de konfiansa, oji fká kontóde na dêde. Djónsa má Txal éra grandex amigex. Es tinha txeu kôza en komun ke talvês ta alimentaba ses amizade. Es tude dôs éra dju: Djónsa éra dju diskansôde; má el ka éra más dju di ki Txal; Txal éra tãu dju ti kel kabâ na nada. Tude lugar kes bai, jente ta falaba: “bzote odja kes dôs dju la”.

Un dia es rizolvê ba kumê nun restorante lonje de zóna ondé kes ta moraba. Es sentâ nun ménza pérte dun janéla pa-s podia da fé nu ké ke staba ta pasâ na rua. Djónsa pdi un bife “à moda da casa” y Txal pdi un bakalhau “Gomes de Sá”. Es brindâ ke kópe de vinhe branku y es kmesâ ta konbersâ enkuantu es ta spera pa-s sirbi-s ses kmida. Djónsa falâ Txal k’vida na Mérka gó é más diskansôde konparôde ke Kabe Verde. El fala-l kma nakel ténpe, na Kabe Verde, pa un amdjêr fazeba un katxupa éra un trabadjãu: “um mnine tinha ke traba midje de tanbôr; amdjêr tinha ki bentiaba kel midje, kutxi-l, tente-l pa tra faréle, bitxi-l y dpôs po-l na lume, y sopra lume até ke el kuznhá. Ómes ta jegaba uril ó baradja pa-s divirti”. Óra ke katxupa prontâ es tava txma-s pa-s ba kemê. Amdjer tinha vida kastigôde. Pa batê ropa éra un kansera danôde. Es tinha ke po água na seldja y surrâ ropa na tabua, bate-l até ke sujêra sai. Depôs, es tinha ke inxagua kes ropa, torse-s, seka-s na sol y liza-s ke fére de karvãu. Ó ke trabôdje dure! Má li na Mérka tude koza é diferente …
Es sirbi-s kmida, es kmesâ ta kmê y es kontinua ta papiâ. Kônte jegâ óra de pagâ, es fekâ só ta spiâ kunpanher. Djónsa falâ: “Txal, oje gó é bo ke ta pagâ. N skesê nha kartera na kaza”. Txal fala-l: “Txâ de brinkadera môs. Manera ke N ta pagâ se ainda N ka resebê. Pagá bo txá de abuze”. Es fka nakel brinkadera de ser tãu dju até ke done de restorante xatiâ, el ben fala má es y el fala-s: “Dja-me sabê manera ke no ta disidi ken ke ta ben pagâ. Bzote ta ben má mi tê kaza de bónhe. La ten un banhera ke sta intxide de agua. Bzote ta ben po kabésa dente de agua. Ken ke trá kabésa prumêr é ke ta ben pagâ”. Es da di akorde y es bai pa kaza de bónhe. Es metê kabésa na banhera y es morré tude dôs. Ninhun des ka tra kabésa de agua só pa-s ka pagâ kel kónta.
Sapatinha rebera riba, sapatinha rebera bóxe, kenha ke kotxá sabe, bá kontâ de seu.

KRIOL DE DJÂ D’SAL IXKREVIDE EN ALUPEC


Stória: éra un vês tinha dôs dju - Djónsa má Txal
Pa Agnelo A. Montrond y Pedro Silva (Piduca)

Xtória, xtória, furtuna de séu amén.

Un vêx dôs amige ta stava sénpe junte. Ondé k-un stava kel ote tanbê stava. Ses amizade éra tãu expesial pa kunpanher ki kualker pesoa tava sinti inveja d-es. Un amizade na de véra. É diferente de amizade de oje ké fólse. Amige de konfiansa fká mute poke. Djónsa má Txal éra grandex amiges. Es tinha txeu kóza en komun ke talvêx éra razãu de sex amizade. Tude es éra dju: Djónsa éra dju pa xuxu; Txal nen ka mestê fla; Más dju k’el ka tinha. Pa tude banda k’es bai, jents ta flaba: “Bzote odjâ kes dju la”.

Es rezolvê ba restorante un dia, lonje de zóna ondé k’es tá morá. Es sentá n’un ménza pérte de janéla p-es podê da fé nuké ke ta pasá na rua. Djónsa pdi un bife expesial de kaza y Txal pdi un bakalhau “Gomes de Sá”. Es fazé brinde ke un kópe de vin brónke, y es komesá ta papiá enkuante es ta sperá kmida. Djónsa fla Txal ma vida na Mérka é diskansóde konparóde ke Kabe Verde. El fla-l ma nakel ténpe, na Kabe Verde, éra un prubléma pa un amdjer fazê un katxupa: “mnine tinha ki panhá midje na tanbôr; amdjer tinha ki ventiá kel midje, kutxi-l, tente-l pa trá farél, btxi-l y dpôs po-l na d’lume, soprá lénha p-el kuzinhá. Ome éra ma sex oril ó baralha d’karta ta divirti”. Óra ki katxupa dja ta pronte es ta txma-s pa ba kmê. Vida d’amdjer éra kastigóde. Éra un kansera lavá ropa. Ex tinha ke po agua na selha y exfregâ ropa na sorradera até fkâ linpin. Dpôx es tinha ke xaguá kex ropa, torsê-s, seká-s na sol y lizá-s ke fér d’karvon. Ó ke vida kansóde. Li na Mérka é diferente …

Es sirvi-s kmida, es kumesâ ta kmê y ex kontinuâ ta papiâ. Kone txgâ óra de pagâ, es fkâ ta spiá na konpanher. Djónsa flâ: “Txal, oje é bo ke ta pagâ. N xksê d’nha kartera na kaza”. Txal fla-l: “Txâ de brinkadera. Manê ke N ta pagâ si ainda N ka rasebê. Pagâ bu dxá d’abuze”. Es fkâ na kel brinkadera de pagâ ka ta pagâ até ki done de restaurante xatiâ y ben falâ má es y fla-s: “Djo-m sabê ke manera ke no ta dsidi ken ke ta pagâ. Bzote ben má mi pa kaza de bonhe. Banhera ta xei de aga. Bzote ta po kabésa dente de aga. Ken ke trá kabésa primer ta pagâ”. Es konkordâ y es ba pa kaza de bonhe. Es metê kabésa na banhera y tude ex morré. Ninhun ka trá kabésa de aga só pa ka pagâ kel kónta.

KRIOL DE BUBISTA IXKREVIDE EN ALUPEC


Stória: éra un bês tinha dôs dju - Djónsa má Txal
Pa Agnelo A. Montrond y Dra. Ambrizeth Lima – varianti di Boavista

Stória, stória, furtuna de séu amén.

Tinha dôs amige ki ta stá tude junte. Undé ke bu odjâ un, bu ta odjâ kel ote. Ar tinha txeu, txeu amizade pa kunpanher, ke éra un inveja de tude jente. Un amizade de verdade. El ka móda amizade de oje en dia, ke é xei di falsidade. Amige de konfiansa, oje en dia é kontóde na déde. Djónsa má Txal éra amige-amige. Ar éra trâ un po kel ote. Ar tude dôs tinha katubéle ankudjide: Djónsa anton tinha katubéle ankudjide-ankudjide; má Txal ka ta feká pa trás; móda el ka tinha.Tude kóbe ke ar bai, jentes ta flaba: “Odjâ ker dôs katubéle ankudjide la”.

Un dia ar razolvê ba almusâ na un restaurante, lonje de undé ke ar ta moraba. Ar sintâ na un méza diante de un janéla pa ar podê da fé. Djónsa pedi un bife “à moda de casa” y Txal pedi un bakalhau “Gomes de Sá”. Ar brindâ ku kópe de vin brónke, y es kumesá ta papiâ enkuante ar ta sperâ pa ar ser serbide. Djónsa flâ Txal ma vida na Mérka gó é deskansóde konparóde ke Kabe Verde. El flâ-l mó nakele ténpe, na Kabe Verde, pa un un amedjer po un katxupa na lume éra un kastige: “menine tinha ke tirá midje de tanbôr; amedjer tinha ke bentiá kel midje, kutxi-l, tente-l pa trá farél, btxi-l y depôs po-l na lume, soprá kel lume tê ke kel katxupa gezenhâ”. Omes ta fékâ ta jegâ urí ó biska ta divirti. Óra ke katxupa prontâ es ta txema-s pa ba almusâ. Amedjer tinha vida dur. Pa lavâ ropa éra txeu kansera. Ar tinha ke po agua na sedja y surrâ ropa na surradera até ke el fekâ linpe. Depôs es tinha ke pasaba kes ropa na agua linpe, trusê-s, seka-s na sol y liza-s na fér de karebon. Ó ke trabódje dur. Má li na Mérka koza é ote …

Ar sirvi-s kemida, ar kemesâ ta kemê y es kontinuâ ta papiâ. Kónte txigâ óra de pagâ, es fekâ ta spiâ pa konpanher. Djónsa flâ: “Txal, oje gó bo é ke ta pagâ. N skesê de nha kartera na kaza”. Txal fla-l: “Dexâ de brinkadera. Manera ke N ta pagâ se inda N ka rasebê. Pagâ bu dexá de koza”. Ar fekâ na kel brinkadera ka ta krê pagâ tê ke dóne de restaurante xatiâ y ben papiâ má es y el fla-s: “Dja-me sabê manera ke no ta ben desidi ken ke ta ben pagâ. Bosês ben má mi pa kaza de bónhe. Banhera ta txeu de agua. Bosês ta ba po kabésa dente de kel agua. Ken ke trâ kabésa primer é ke ta ben pagâ”. Ar konkordâ y es bai pa kuarte de bónhe. Ar metê kabésa na kle banhera y tude es dôs morré. Ninhun de es ka trâ kabésa de agua só pa ka pagâ kel kónta.

KRIOL DE SINTONTON XKRITE EN ALUPEC


Xtória: éra un vêx dôs dju - Djónsa má Txalu
Pa Agnelo A. Montrond, Sr. Anacleto Delgado y Sra. Dinora Alves – varianti di Santanton

Éra un vêx, dôx êmige, ex tava xtôde kuêje sénpre djunte. Ondé ke bo tava oiá un, bo podia kontâ ma bo tava tê bê oiá kel ote tênbê. Ex tinha un amizéde mute fine pa kunpênher, ke kualker pesoa podia kubisá ses amizéde. Ex tinha un amizéde na devéra. Né sima amizéde de oje-en-dia, kê xei de félsindêde. Amige de konfiansa, oje é kontôde nê dêde. Djónsa má Txal éra rei d’émige. Ex tinha bésténte kôza en komun ke talvêx tava alimentá sex amizéde. Tude ex dôs éra dju: Djónsa éra dju txeskansôde; má lé néra méx dju ke Txalu; Txalu éra dju tê kabâ na nada. Tude élgar k’ex tava bé, jente tava falá: “bzote oiá kex dôx dju lá.”

Un dia es rezolvê bé kmê nun restourante lonje dezóna ondé k’ex tava morá. Ex sentâ nun ménza pérte dun jénéla p-ex podia tmá fé tude koza ke ti tava ta pasá nó rua. Djónsa pdi un bife móda dekaza y Txalu pdi un bakalhau “Gomes de Sá”. Ex brindá kun kópe de vin brónke y ex kmesá ta konversá enkuéntu es tava ta xperá p-ex servi-x kmida. Djónsa dzê Txalu ma vida na Mérka é dixkansôde en konparôde ke Kabe Verde. El dzê-l ma nakel ténpe, ne Kabe Verde, p-un melhêr fezê un kótxupa éra un trabalhãu: mnine tinha ke trá mii ne tonbôr; melhêr tinha ke ventiá kel mii, kutxi-l, belié-l pe trá feréle, separá grôse ma fine y dpôx po-l nó lume, y tsá lume tê k-el kezenhá. Óme ta xtôde ti jegá uril ó bixka ta dverti. Óra ke katxupa prontâ es ta txmé-x pe bé kmê. Melhêr tinha vida sekrefikôde. Pa lavá ropa éra un kénsera dexgrosôde. Ex tinha ke po ága né tina, y surrá ropa ne surrédera tê ke tude sujêra exkuáse. Depôx, ex tinha ke inxaguá kex ropa, tarse-x, seké-x nó sol y lizé-x ke fére de korvon. O ke trobôi dure! Má i né Mérka koza é difrente …

Ex servi-x kmida, ex kmesá te kmê y ex kontinuá te falá. Kônde txegá óra de pagá, ex feká só te xpiá kunpênher. Djónsa dzê: “Txalu, oje ogó bo ke ten pagá. N xksê de nhe kartera na kaza”. Txalu dzê-l: “Txá d’brinkédera. Menêra ke-m te pagá séinda mine resebê. Pagá bo txá dtrósa”. Ex feká nekel lénga-lénga de ser dju tê ke dône de restourante xatiá k-ex y el dzê-x: “Ja-me sébê ke ménera ke no té ben dsidi ken ten pagá. Bzote ben má mi tê kaza de bónhe. La ten un benhera intxide d’aga. Bzote té po kebésa dente d’aga. Ken ke trá kebésa primêr é ke ten pagá”. Ex dá dokorde y es bé pa kel kaza de bónhe. Ex âmetê kebésa ne kel benhera y ex amerré fogôde tude ex dôx. Nihun d’ex trá kebésa de kel aga só pejene pégese kel kónta.

Sepetinha pe meré riba, sepetinha pa meré bóxe, ken ke sebê méx te kontá-l melhór.

VARIANTIS DI SOTAVÉNTU - UN DIMONSTRASON EURÍSTIKU MA ALUPEC TA UNIFIKA SKRITA DI TUDU VARIANTIS DI KRIOLU DI KABU VERDI, DI SINTANTON KANBA DJABRABA

N ta agradesi kontributu di siginti pesoas, ki djuda-m skrebe es stória na kada varianti:

Sr. Cecilio Cabral – varianti di Santiagu
Sra. Maria Gomes Montrond (nha mai) – varianti di Fogu
Sr. Pedro Santos (Gu) – varianti di MaiuSra.
Sra. Beatriz Vieira Lopes (Tixa) – varianti di Brava

Agnelo A. Montrond

Un Stória Na Kriolu Di Djarfogu Skritu en ALUPEC


Stória: éra un bês tenba dôs txipi – Djónsa ku Txalu

Pa Agnelo A. Montrond y se mai Maria Gomes Montrond

Éra un bês tenba dôs amigu ki ta staba kuazi sénpi djuntu. Undi bu odjâ un, bu podê kontâ ma kel otu ta staba la djuntu ku el tanbê. Es tenba un amizadi tãu finu pa kunpanheru, ki karkel argen podeba kubisâ ses amizadi. Es tenba un amizadi di verdadi. É ka sumâ amizadi di oji en dia ki é finjidu. Amigu di konfiansa, oji fikâ kontadu na dédu. Djónsa ku Txalu éra rê di amigu. Es tenba txeu kuza djuntadu ki ta fazeba es ser amigu kunpanheru. Es tudu dôs éra mofinu y mini: Djónsa éra mofinu dimás; má é ka éra más mofinu ki Txalu; Txalu éra mofinu tê kabâ na nada. Tudu kabu ki es bâ, argen ta frâ: “nhos odjâ kes dôs mofinãu la”.

Un dia es razorvê bâ kumê nun rastoranti londji di undi ki es ta moraba. Es sintâ na un ménza pértu-l janéla pa es podê daba fé di tudu kuza ki saba ta pasâ na rua. Djónsa pidi un bifi “à moda da casa” y Txalu pidi un bakaldjau “Gomes di Sá”. Es brindâ ku kópu di vinhu branku y es kumesâ ta konbersâ menti es ta speraba pa es sirbidu kumê. Djónsa frâ Txalu ma bida na Mérka gó é diskansadu en konparasã ku Kabu Verdi. El fra-l ma nakel ténpu, na Kabu Verdi, pa un mudjê fazeba un katxupa el ta daba el lida: mininu tenba ki metê mon na bidon pa trâ mindju; mudjê tenba ki bentiaba kel mindju, kotxi-l, bixi-l pa tra farélu, y dipôs po-l riba, tisâ lumi tê ki kel katxupa kuznhâ. Omis ta staba ta djugâ orin ó baradju pe-s divirti. Tô ki katxupa prontâ es ta txumada pa bâ kumê. Mudjê tenba bida kastigadu. Pa bateba ropa éra un grandi kansera. Es tenba ki pô águ na sedja y fregâ ropa na taba-l batê tê ki tudu sujidadi saí. Dispôs es tenba ki xaguâ kes ropa, torsê-s, seka-s na sol y liza-s ku férru-l karabon. Ó ki trabadju rixu! Má li na Mérka kuzas é diferenti …

Es podu kumê na ménza, es kumesâ ta kumê y es kuntinâ ta papiâ. Kantu txigâ óra di pagâ, es fikâ só ta spiâ pa kunpanheru. Djónsa frâ: “Txalu, oji gó é bo ki ta pagâ. N diskisê nha kartera na kaza”. Txalu fra-l: “Dixâ-m di brinkadera. Kumodi ki N ta pagâ si inda N ka rasebê. Pagâ bu dixâ di txakóta”. Es fikâ na kel brinkadera di txipéza tê ki donu di rastoranti xatiâ, ba papiâ ku es y fra-s: “Dja-m sabê kumodi ki du ta disidi kenha ki ta pagâ. Nhos ben ku mi tê kuartu banhu li. Banhera sta intxidu di agu. Nhos ta pô kabésa dentu-l kel agu. Kenha ki trâ kabésa pruméru ki ta pagâ”. Es konkordâ y es bâ pa kuartu banhu. Es metê kabésa na banhera y es morrê tudu dôs. Es éra tan mofinu ki niun di es ka trâ kabésa di agu só pa ka pagâ kel kónta.

Inda ontonti N pasâ la, N atxa-s tudu dôs nterradu na simitériu.

Un Stória Na Kriolu Di Djabraba Skritu En ALUPEC


Stória: éra un bês tenba dôs txipi - Djónsa ku Txalu
Pa Agnelo A. Montrond y Sra. Beatriz Vieira Lopes (Tixa) – varianti di Brava


Éra un bês, tenba dôs amigu es ta staba só di djuntu. Undé bu odjâ un, bu podê kontâ ma kel otu stá la tanbê. Es tenba un amizade finu pa kunpanheru, ki karkel djenti podeba kubisaba ézi. Es tenba un amizade di véria. É ka simâ amizade di oji en dia ki é finjidu. Amigu di gosín, é kontadu na dédu. Djónsa ku Txalu éra grande amigu. Es ta pensaba di omésmu manera, pur isu ki ézi éra grandi amigu. Es tudu dôs éra txipi sima farinha di omésmu saku. Djónsa éra txipi dimás; má el ka éra más txipi ki se amigu Txalu; Txalu éra txipi tê kabâ na nada. Tudu banda ki ézi bai, djentis ta fraba: “nhozi odjâ kes dôs txipon dja somâ”.

Un dia es razolvê na bá kumê na un restoranti londji di undé ki es ta moraba. Es sintâ na un ménza na pé di djanéla pi-s timó dá fé di tudu ki sta ta pasâ na rua. Djónsa pidi un bifi “à mada da casa” y Txalu pidi un bakalhau “Gomes di Sá”. Es brindâ ku kópu di vinhu branku y es kumesâ ta papiâ tementi es ta speraba pi-s sirbi-zi kumê. Djónsa frâ Txalu ma bida gó na Mérka é diskansadu konparadu ku Kabu Verdi. El fra-l ma nakel bês, na Kabu Verdi, pa un mudjê fazeba un kaldera di katxupa é éra un trabadjon: mininu tenba ki tiraba midju na dróma; mudjer tenba ki bentiaba kel mindju, kutxi-l, torna bentia-l más un bês pa trâ farélu, dipôs po-l riba, tisâ lumi ta ki kel katxupa kunziâ. Omi ta staba ta djugâ urin ó karta pi-s divirti. Tô ki katxupa ta staba prontu es ta mandaba txoma-zi pi-s bai kumê. Mudjê dja tenba bida kastigadu. Pa bateba ropa é éra un kastigu danadu. Es tenba ki poba águ na balde di batê, pi-s sfregaba ropa na bulaxu tô ki tudu sujéza saí. Dispôs es tenba ki torsê kes ropa, sekaba ézi na sol y liza-zi ku férru di krabon. Kel ki éra trabadju kansadu! Má li na Mérka gó kuzas é diferenti …

Es sirbi-zi kumê, is kumesâ ta kumê y is kuntinâ ta papiâ. Kantu ki txigâ maré di pagâ, is fikâ ta spiâ pa kunpanheru. Djónsa frâ: “Txalu, oji gó é bo ki ta pagâ kónta. N diskisê di nha kartera na kaza”. Txalu fra-l: “Dixâ di brinkadera. Kumó ki N ta pagâ kónta, mi inda N ka rasebê. Pagâ kónta só bu dixâ di txakóta”. Ézi fikâ na kel brinkadera ku kel txipéza tâ ki donu di restoranti xatiâ ku ézi y ben papiâ ku ézi y el fra-zi: “Dja-m sabê kumó nu ta razolvê ken ki ta pagâ es kónta. Nhos ben ku mi pa kuarti-banhu li gó. Banhera sta intxêdu di agu. Nhos ta metê nhos kabésa dentu kel agu. Ken ki tirâ kabésa pruméru ki ta pagâ es kónta”. Is seta es bâ pa kuarti-banhu. Es metê kabésa dentu kel banheru ku agu is morrê is tu dôs. Ninhun di ézi ka tirâ kabésa dentu di kel agu só pi-s ka pagâ kel kónta.

Sapatinha pa rotxa baxu, sapatinha pa rotxa riba. Ken ki é más spértu el korré el ba pegâ kel stória.