Irmon Kabuverdianus, Nu Uza Y Divulga Alfabétu Kabuverdianu Ofísial(AK, ex-ALUPEC)

Friday, December 26, 2008

José Maria Neves manda mensaji di Natal na Kriolu – un grandi omenajen a Lingua Kabuverdianu y a nos Kultura

26-12-08

Fonti: A SEMANA ONLINE

O primeiro-ministro, José Maria Neves, dirigiu-se este ano aos cabo-verdianos em crioulo, num acto considera uma homenagem à nossa cultura. Além de proceder ao balanço do que foi 2008, JMN projecta o que será o 2009. A Semana pública na íntegra a mensagem do chefe do governo em crioulo e a sua versão em Português.

Kabuverdianas i kabuverdianus, es ánu mensagi, di natal e na língua Kabuverdianu em omenagem a nos Kultura. Nos nu kre transforma Kabu Verdi na um sentru internasional di entretinimentu Kultural i nu kre valoriza nos Kultura, nos muzika, nos artezanatu, nos Sinema, nos televizon.


Nu kre pa tudu kabuverdianu, djuntu ku Guvernu di Kabu Verdi pa trabadja pa ki Kultura ki e rikeza di nos alma, ser tambe rikeza di es nasãu, pa nu tem, pur ezemplu, um festival internasional di teatru, um fera internasional di muzika, um feira internasional di sinema o di video amador, pa nu tem por ezemplu, um fera internasional di artezanatu.


Nu sta ta bem trabadja pa isu, ma nu kre pa tudu artista, pa tudu kabuverdianu, djuntu ku Guverno, nu trabadja pa Kultura ser kel diamanti ki nu mesti pa konstrui es grandi nasãu kabuverdianu. 2008 foi um bom ánu, foi um anu ki nu trabadja pa Kabu Verdi kresi i pa Kabu Verdi disenvolvi. Apesar di krisi internasional nos li na Kabu Verdi nu fazi tudu pa ki efeitus di aumentu di presus di generus alimentares ka tivesi um impaktu forti na vida di pesoas, sobretudu di kes pesoas mas karensiadu. Kombustivel aumentadu di akordu ku presus internasional, mas eletrisidadi i agua, por ezemplu, Guvernu subsidia pa ka aumenta txeu i ka perturba kualidadi di vida di pesoas i kompititividadi di empresas. Nu reduzi impostos, nu aumenta pensãu sosial minímu pa apoia kes pesoas ku mas difikuldadi i mas prublemas.
Pamodi Natal e festa di sulidatriedadi nu ta atxa ma nos tudu nu tem ki sulidariza ku kumpanheru. Nu tem ki leba um abrasu amigu a kriansas na rua, a kriansas disfavorekidas, a kes ki sta doenti, a kes ki sta órfão di VIH-SIDA. Nu tem ki bai pa Hospital, nu tem ki bai pa prison, nu tem ki bai kes sentru di akolhimentu pa nu mostra ma natal i um festa di amizadi, di harmonia, i um festa di sulidariedadi.
I Guvernu kre kontinua ku es politika di sulidariedadi pa nu reduzi pobreza, pa nu reduzi disigualdadi i pa nu reduzi exklusãu sosial. Nu ta kontinua ta moderniza infra-estruturas pamó e importanti portos, aeroportos, estradas, água, saneamentu, eletrisidadi, telekomunikasões, tudu kel la pa Kabu Verdi moderniza, pa nu da empregu a pesoas, mas tambe pa nu kria oportunidadis pa futuru.

Nu ta bem kontinua ta invisti na dizenvolvimentu di kapital umanu, ku mas sentru di formason profisional, mas liseus, mas universidadi Kabu Verdi, i nu sa ta bem trabadja fortimenti pa ki kabuverdianas i kabuverdianus xinti ma vida na ses kasa sa ta midjora. Nu tevi politikas di sulidariedadi, nu tevi politikas ekonomiku forti pa país kontinua ta kresi i pa pobreza reduzi. Gosi li pobreza e mas poku, mas inda pobreza e txeu na Kabu Verdi. Mas di 130 mil kabu verdianu inda e pobri, i kel la e um kompromisu forti di nos tudu nu trabadja pa reduzi pobreza, pa kada kabuverdianu i kada kabuverdiana xinti midjor na se tera, pa ki nu vivi ku mutu mas dignidadi. Kel li e nos kompromisu i nos determinason.

Apesar di krisi internasional, nos li na Kabu Verdi, nu tem ki fazi tudu pa nu transforma krisi em oportunidadi, pa nu podi enfrenta ku determinason es vontadi firmi ki nu tem di konstrui es novu i grandi Kabu Verdi di nos sonhu. Nu kre pa 2009 ser midjor ki 2008 i nu sta ta bem trabadja pa isu. Reforsa parseria ku União Europeia, kria kondisons pa nos adesãu a Organização Mundial do Comércio (OMC) ser bom i pa tudu kabuverdianu xinti benefisios disu, pa nu sta kada vez má forti na CEDEAO i na espasu di Makaronésia, mas pa nu kontinua, sobretudu, ku politikas fortis di sulidariedadi. Pamó nu tem ki kaba ku desigualdadi, nu tem ki tem um sosiedadi mas solidária, ku menus exklusãu sosial, ku kada vez menus disigualdadi. Nu tem ki konstrui um país ku, kada vez, menos menos pobreza, nu tem ki tem um país modernu, um país kapaz di kompiti, um país ki podi ser orgulhu di tudu kabuverdianu i tudu kabuverdiana.

Nu sa ta bem trabadja pa isu, nu sa ta bem lansa alguns programas importanti, tipo “Casa para todos”, nu sa ta bem fazi um grandi “Djunta Mon”ku emprezas, ku sosiedadi sivil pa nu lansa um grandi programa di habitasãu sosial pa ki nos tudu nu podi xinti dretu na kaza ki nu ta mora. Nu sa ta bem lansa tambe um programa pa kada profesor, kada aluno tem asesu a um komputador. Nu kre kebra fronteras, nu kre pa ki kada jovem di nos país anda pa tudu ilha, la undi ki e atxa um opurtunidadi ki nu sta ta kria, pe fika la, pe mora la, pe trabadja, pe fazi se familia i pe midjora se kualidadi di vida.

Nu kre tambe ke pa gentis di diáspora, ki sta na kes otu ilha, xinti Kabu Verdi, atravez di novaz teknologiaz informasional. Nu sa ta bem disenvolvi Kabu Verdi pa ser um país digital, pa ser um país undi nos tudu, sem fronteira, nu ta tem asesu a informason. Nu kre tambe lansa mas um otu programa ki ta permiti ki na kada kumunidadi, na kada lokalidadi nu bá resolvi, djuntu ku pesoas, ses problema kes tem la.E um Sentru sosial, e um jardim infantil, e um padaz di strada, e um apoiu pa nu midjora nos kaza, pa nu konstrui um kaza di banhu, kuzas ke nos sonhu i dja nu dura ta spera. Enfim, nu sa ta bem kontinua ta trabadja forti, ku firmeza, di sol a sol, pa ki es Kabu Verdi kontinua ta midjora i disenvolvi.

N’kria diseja nhos um Feliz Natal, um natal ki nos tudu, djuntu ku nos mai, ku nos pai, nu ta xinti dretu, nu ta xinti ma Kabu Verdi sa kada vez mas disenvolvidu i nos tambe nu sa ta midjora nos kualidadi di vida. Um natal di sulidariedadi pa ku gentis ki tem mas karensia i ki nisisita di nos abrasu i di nos karinhu. Um bom natal pa tudu kes algem ki sa ta pasa pa Kabu Verdi i pes xinti ma kel li e um país di “Morabeza”. N’kre diseja nhos um 2009 mutu prósperu i ku txeu felisidadi, pa djuntu nu kontinua ez kaminhada pa nu konstrui kel Kabu Verdi ki nu sunha kuel, um Kabu Verdi dretu, um Kabu Verdi nos Kaza komun pa kez ki ta rezidi li i pa tudu kez otu ki sa spadjadu pa mundu. I si nu kontinua djuntu ta trabadja ku ez forsa, ku ez determinason, nu ta konstrui Kabu Verdi ki nu tem sunhadu kuel.

1 comment:

marciano moreira said...

E si propi ki un patriota, fidju di Kabral, ta faze: valoriza skultor sublimi di nos alma, nos kunpanheru fiel di jerason di morti! Nelson Mandela fla: ti ki bu kre txiga korason di algen, papia-l na se lingua maternu! Kabral ka more! Festa Bedju i Anu Nobu Xeiu di Sabura pa nos Primeru Ministru, José Maria Neves!