Irmon Kabuverdianus, Nu Uza Y Divulga Alfabétu Kabuverdianu Ofísial(AK, ex-ALUPEC)

Saturday, June 12, 2010

ENCORE: Da-l ku pó di A a Z

Pa Agnelo A. Montrond, USA
Rikéza y valor di Lingua Kabuverdianu e más ki présu di adiaméntu pulítiku di se ofisializason! Enbóra Lingua Kabuverdianu inda ka ofisializadu, el balê más ki oru ó diamanti pa nos identidadi kultural. Nos Kriolu e inekivokamenti riku, rikísimu própi. Kriolu e rikéza di nos pobréza y di tudu mal ki nos gentis pasâ. N ta konpartilhâ ku leitoris es lista di 100 expresaun diferenti y ekivalenti a da-l ku pó pa ilustrâ rikéza leksikal y semántiku di Kriolu. Es lista sta londji di sta konplétu y el ta integrâ expresauns uzadu na Sotavéntu. N ta kunvidâ leitoris a kontribui ku expresauns ki ka sta na es lista, tantu ku kes di Sotavéntu ki sta fartâ kumó ku kes di Barlavéntu ki inda ka sta la, pa du kriâ un lista grandi y dipos du ta ben prokurâ splikâ oríjen di kes expresauns. Dizafiu dja sta lansadu y du ta kontâ ku kontribuisaun di tudu argen. Kel ó ki nhos ta skrebê, nhos skrebê na Kriolu y ku Alfabétu Ofísial, AK (ex-ALUPEC) si nhos dja prendê skrebê ku es alfabétu. Sinaun nhos podê skrebê di manera ki nhos sabê.
Sén expresauns diferenti y ekivalenti a da-l ku pó, di A a Z:









A - Aplika-l pó;



B - Badja-l pó; Baza-l pó; boradja-l pó, Brufa-l pó;



D - Da-l bara pó; Da-l ku pó; Digudja-l pó; Dobra-l pó ; Duplika-l pó;



F - Farfadja-l pó; Feisua-l pó na ndjarga; Ferbe-l pó; Ferbeleta-l pó; Finka-l pó; Fitxa-l (ku) pó ; Froxa-l pó;



I - Intxa-l di pó; Intxi-l (di) pó; kalmusa-l pó;



K - Kanba-l (di) pó; Ka ngana-l di pó; Kanta-l pó; Karka-l pó; Kaseta-l pó; Kaska-l pó; Kebra-l ku pó; Kenta-l (ku) pó; Kerse-l pó; Kume-l pó; Koki-l pó; Kotxi-l pó; Korre-l pó; Koze-l pó; Kruza-l pó; Kruzia-l pó; Kubri-l di pó; Kura-l pó ; Kutuka-l pó; Kuzinha-l pó; Kunzia-l pó;



L - Lapi-l pó; Lonba-l pó; Lui-l di pó; Lupri-l pó;



M - Manduka-l pó; Manhi-manhi-l (ku) pó; Mata-l ku pó; Matxika-l pó; Mui-l pó;



N - Nheme-l pó; Nki-l furu di pó;



P - Panha-l ku pó; Pranta-l pó; Prega-l pó;



R - Rabenta-l ku pó; Rabida-l (ku) pó; Rakuti-l pó; Rapika-l pó; Rasebe-l (ku) pó; Ratadja-l pó; Ratxa-l pó; Relanpia-l pó; Ronka-l pó; Rotxa-l ku pó; Rufa-l pó;



S - Sabida-l ku pó; Sakudi-l (ku) pó; Salopa-l (di) pó; Sarra-l pó; Satadja-l pó; Stende-l pó; Simia-l pó; Sinta-l pó; Skuarta-l pó; Sota-l pó; Soti-l pó; Spadja-l pó; Spadjiga-l pó; Spankia-l pó; Spanta-l pó; Surridja-l pó;



T - Tanbora-l pó; Tingi-l di pó; Toka-l pó; Trabankia-l pó; Tra-l ku pó!; Tranka-l pó; Trinka-l pó; Trofega-l pó;Tropika-l pó; Trotxa-l pó; Trotxi-l pó; Trobesa-l pó; Troleta-l pó; Tuskia-l pó; Txabeta-l pó; Txobe-l pó; Txuki-l pó; Txunba-l di pó;



X - Xagua-l pó; Xobra-l pó;



Z - Zinbra-l pó; Zipla-l pó; Zual pó; Zubia-l pó; Zuni-l pó; Zipra-l pó



N ta dixâ es perguntas li pa reflekson kuletivu:
1. Pamodi ki du ta utilizâ tantu expresauns diferenti pa du frâ mesmu kuza?
2. Será ki tudu kes expresauns ta signifikâ izatamenti mesmu kuza?
3. Ki palavras na es lista ki ka ben di purtuges?
4. Kal ki e nível kultural di es palavras (register level, sima ki ta fradu na Ingles): nível intelektual elevadu, nível kultural médiu, nível popular?
5. Kes palavras ki iventualmenti nhos atxâ na númeru 3 di undi ki es ben?
Nakel ténpu, skravus ta dada ku pó y ku xikóti pa po-s trabadjâ riju y a forsa. Es ta sotada sen dór na korasan. Y es ka tenba nen direitu di pupâ. Ses direitu éra sufriba kaladu. Es ka tenba niun otu direitu. Pa es direitus umanu éra direitu a pó, manduku, xikóti, xutu, ponta-pé, etc. Es lebâ pó di tudu manera. Es lebâ di-ses! Es lebâ pó tantu te ki ses peli fikâ kurtidu. Es e ka éra konsideradu umanu. Es ta bendeda, dada, y trokada a bel prazer di ses donus. Kel bes ta dada ku pó pa: iduka argen; po argen ruspetu; kastigâ argen pa el kurriji se érru; trâ fatisera; po argen na ton; dagudjâ mindju; dagudjâ fijon; dagudjâ kafé, etc. Pó, manduku, y xikóti éra distinu di mininu, di ómi, di mudjê, di fatisera, di mindju, di fijon, y di kafé. Talves e pur isu ki ten un monti di manera di frâ da ku pó na Kriolu. Ó ná?
Oji dja ténpu e otu. Kabuverdi oji e un pais livri, indipendenti, y soberanu, undi ki direitus, liberdadis y garantias e un direitu ki nos konstituisaun ta rezervâ pa tudu sidadaun kabuverdianu. Kabuverdi di oji e un izénplu di dimokrasia, y di bon governasaun. Kabuverdi e un nasaun kosmopolita global ki ka ten frontera. Sima ténpu ta bá ta birâ nóbu, respósta tanbê ta bá ta ranobâ. Nóvu sonhu, nóvu realidadi: du sunha ku paridadi di skudu kabuverdianu ku euro y di lingua kabuverdianu ku purtuges. Si sodadi e nos inu, antan stranjeru inda e nos sina. Na odju di stranjerus nos karta pustal e kafé di Fogu, banana di Santiagu, y grógu di Santantaun. Pa nos, Praia e nos Paris, Mindélu e nos Roma, S. Filipi e nos Nóva Iórki, y KRIOLU e nos lingua.
Incroyable mais vrai: ten argen ki da Kriolu ku pó na parlaméntu y mandukâ nos konstituisaun.
Agnelo A. Montrond - aamontrond@yahoo.com

No comments: