Irmon Kabuverdianus, Nu Uza Y Divulga Alfabétu Kabuverdianu Ofísial(AK, ex-ALUPEC)

Sunday, September 20, 2009

Na Língua di Téra (6)

Dr. Manuel Veiga

13 Abril 2004

Purtugês Kansadu, Kriolu Maltratadu
Na Kabuverdi, ta papiadu kriolu y ta skrebedu purtugês, di manera korenti. Kel-li ka ta siginifika ma purtugês ka ta papiadu ô ma kriolu ka ta skrebedu, tanbe. Nu ta pâpia purtugês y nu ta skrebe kriolu, mas di fórma poku raprizentativu y, asvês, ku algun tuntunhimentu.

Tudu nos nu sabe ma purtugês é língua ofisial, língua di ensinu, di literatura, di kumunikason sosial, di ralasons formal. Tudu nos tanbe nu sabe, inda, ma kriolu é língua di nos identidadi di raís, di nos sentimentu, di nos múzika, di nos ralason informal, di nos tradison kultural, di nos dia-dia anbiental.

Kabuverdi ta dienvolve y ta kria kolidadi di vida, ta valoriza y ta diginifika si kabésa, si kriolu ku purtugês bira, es tudu dôs, língua ofisial, língua di ensinu, língua di kumunikason sosial, língua di literatura, língua di ralasons formal y informal, língu di dia-dia anbiental.

Si oxi ta parse-nu kansadu prende purtugês, é sô pamodi nu ten iluzon ma kriolu nu ta prende-l na diskóntra y sen fadiga, ma nu ta prende-l sen studa y sen ba pa skóla, ma nos tudu é dotoradu, ti pontu di xinti ku autoridadi di pasa raseta pa midjór alfabétu, pa midjór skrita, pa midjór gramátika, pa midjór kriolu.

Konhisimentu di purtugês ten si présu, mas konhisimentu di kriolu tanbe ten si izijénsia. Si nu ta studa purtugês duranti várius anu, pa nu pode dumina strutura di língua y funsionamentu di si gramátika, nu debe sabe, tanbe, ma, pa nu konxe strutura di kriolu y dumina funsionamentu di si gramátika, nu ka pode kontenta sô ku aprendizájen informal y familiar. Nu ten ki prende-l na skóla, nu ten ki prende si alfabétu ku si skrita, nu ten ki prende si strutura ku si gramátika.

Y óki aprendizájen di kriolu bira, tanbe, formal y ku bazi na rigor, sima aprendizájen di purtugês, ta bira ménus kansadu studa purtugês y uzu di gramátika ku skrita di kriolu ta ser ménus disregradu, ménus kalanbetxadu, ménus maltratadu. Tudu kel-li pamodi aprendizájen di tudu dôs língua ta bira más izijenti, interferénsias ta diminui, laxismu ta kaba, régras y nórmas ta bira klaru y obrigatóriu pa tudu algen y jeografia di kada língua ta dexa di konfundi ku kunpanheru.

Nu sabe ma oxi ten un grandi laxismu na uzu di kriolu, un grandi disruspetu pa nórmas y pa gramátika di nos língua matérnu.

Txeu bês, nu ta obi na Parlamentu, na rádiu, na tilivizon y, partikularmenti, na konbérsu informal, frazis sima: «eu axu ki é uma abordájen pulítika; é uma lei injusta; língua kabuverdiana é nos orgulhu; nu ten txeu amigus; nos dôs armuns di sangi». Tudu es frazi ten érus gravi di gramátika, mas pur kauza di laxismu ô di igunoránsia linguístiku, txeu kabuverdianu pode pensa ma es é 100% kriolu.

Pa ken ki konxe gramátika di kriolu sabe ma konstruson «eu axu», ma utilizason di fimininu ku seris inanimadu y uzu di plural ku prezénsa di un kuantitativu ta raprizenta interferénsia di gramátika di purtugês na gramátika di kriolu. Si nu krê ruspeta gramátika di kriolu, nu debe fla: N ta atxa m’é un abordájen pulítiku; é un lei injustu; língua kabuverdianu é nos orgulhu; nu ten txeu amigu; nos dôs armun di sangi».

Ken ki krê aprofunda razon di realizason ki nu kaba di da, basta pega un gramátika di kriolu y studa. Nu ten ki dexa di laxismu linguístiku; nu ten ki dexa di pâpia y di skrebe kriolu sen ninhun izijénsia; nu meste sabe ma kriolu ten un siénsia, ten un strutura, ten un gramátika ki nos tudu nu debe konxe y ruspeta. Kel-li é un dever síviku, é un izijénsia konstitusional (artigu 9u).

Sima nu ta fase pulisiamentu di gramátika óki nu ta pâpia ô nu ta skrebe na purtugês, sim’é tanbe nu debe fase óki nu ta pâpia ô nu ta skrebe na kriolu. É kansadu prende purtugês, mas óki nu prende-l dretu, nu ta diskansa. Nu meste tanbe kansa na aprendizájen di kriolu pa si gramátika dexa di ser maltratadu y pa laxismu linguístiku transforma na izijénsia linguístiku. Nu ta spera ma sosiedadi ta obi nos mensájen y ma simenti ki nu sa ta símia al nase un dia, al razisti falta di txuba ô praga di gafanhotu, al ponta spiga, al bira kodjéta, si ka fadjadu, pelu ménus ramediadu. Talvês nu sa ta sunha, mas nu ta prifiri sunha ki fika indiferenti dianti di un purtugês kansadu y di un kriolu maltratadu. Rasponsabilidadi di valoriza kriolu é di nos tudu, mas partikularmenti di ken ki ta rusponde pa pulítika linguístiku di nos Téra. Y si nu disfalsa, si nu norôstia, un dia, sértu, stória ta julga-nu y nos konsiénsia ta xikotia-nu.
________________________________________

Nóta: Nu ben ta pâpia di ekonomia y funsionalidadi di ALUPEK. Dja nu mostra módi ki tudu son s, ss, c,ç ta realiza apénas ku létra s: sabedoria, misa, sédu, masa. Na ALUPEK, inda, tudu son z (z,s,x) ta raprizentadu apénas pa z. Izénplu : razon, frazi, izami. Ka ten ninhun splikason linguístiku pa justifika skrita di palavra frasi ku s ô di izami ku x. Funsionalidadi y ekonomia ta justifika opson di ALUPEK pa z. Es funsionalidadi y ekonomia ta libra-nu inda di da éru di ortografia ô, nton, di sta sénpri ku disionáriu na mô. Y kel-li ka ten nada nin di nasionalismu baratu nin di afrikanismu morgedjadu.

Source: http://www.asemana.publ.cv/spip.php?article4174&var_recherche=Kriolu%20dja%20da%20sapateta&ak=1

No comments: