Irmon Kabuverdianus, Nu Uza Y Divulga Alfabétu Kabuverdianu Ofísial(AK, ex-ALUPEC)

Monday, August 11, 2008

UN DIMONSTRASON EURÍSTIKU MA ALUPEC TA UNIFIKA SKRITA DI TUDU VARIANTIS DI KRIOLU DI KABU VERDI, DI SINTANTON KANBA DJABRABA

Agnelo A. Montrond

N skrebe es stória sobri dôs txipi, ki é ka nha nha invensãu, mas talvês un kontu popular, en ALUPEC, na kada un di kes nóvi variantis di Kriolu ki nu ten na Kabu Verdi, y ku es nha mudéstu kontributu, N krê sinplismenti dimonstra eurístikamenti ma ALUPEC ta sirbi pa unifika skrita di tudu varianti di Kriolu di Kabu Verdi.

Pesoas mesti intende ma ALUPEC é ka só pa ta skrebi Kriolu di Santiagu, más konkretamenti Kriolu di Praia. Sta uns rumoris falsu ta sirkula entri alguns, ki ta kunfundi ALUPEC ku Kriolu di Santiagu, y es ta fla ma ku prupósta di Dr. Manuel Veiga, y otus linguistas, sa ta ben inpodu ALUPEC komu verson ofisial di Kriolu na Kabu Verdi. Gentis, nu ten ki tra kel ideia la di kabésa. ALUPEC é un alfabétu. É ka é Kriolu di Santiagu.

Sima dja fladu txeu bês, kela é sinal di rizisténsia, y nu ka krê perdi más ténpu pa torna ben txobe na modjadu y fla ma Kriolu é lingua sima kualker otu lingua, ma ALUPEC é alfabétu ki é más funsional y ifisienti pa unifika skrita di Kriolu di Kabu Verdi, ó ma kuaker un varianti podi ser uzadu na kualker instánsia públiku. Parse-m ma es é un kiston ki dja sta ultrapasadu.

Y ofisializa kriolu ka signifika ben fika ta papia só Kriolu di santiagu y dexa di papia kriolu di kes otus ilha. Es konfuson sta na kabésa di txeu algen, ki talvês pur isu sta kóntra ofisializaon di Kriolu pamodi es sa ta pensa ma ses kriolu ta ben dexa di papiadu y ta fika ta papiadu só Kriolu di Santiagu. Nu krê dexa ben klaru ma é ka kela ki ta ben kontisi óras ki Kriolu ofisializadu.

N ta agradesi kontributu di siginti pesoas, ki djuda-m skrebe es stória na kada varianti:
Sr. Cecilio Cabral – varianti di Santiagu
Sra. Maria Gomes Montrond (nha mai) – varianti di Fogu
Sr. Pedro Santos (Gu) – varianti di Maiu
Sra. Beatriz Vieira Lopes (Tixa) – varianti di Brava
Sr. Pedro Silva (Piduca) – Varianti di Sal
Sra. Magui Gomes – varianti di Sanikulau
Sr. Anacleto Delgado y Sra. Dinora Alves – varianti di Santanton
Jóven Nadine Lima – varianti di Sanvisenti
Dra. Ambrizeth Lima – varianti di Boavista


VARIANTIS DI SOTAVÉNTU

1 - KRIOLU DI DJARFOGU SKRITU EN ALUPEC

Li, sta stória na varianti di Fogu, ki é nha bérsu.

Stória: éra un bês tinha dôs txipi – Djónsa ku Txalu
Pa Agnelo A. Montrond y se mai Maria Gomes Montrond

Éra un bês tenba dôs amigu ki ta staba kuazi sénpi djuntu. Undi bu odjâ un, bu podê kontâ ma kel otu ta staba la djuntu ku el tanbê. Es tenba un amizadi tãu finu pa kunpanheru, ki karkel argen podeba kubisâ ses amizadi. Es tenba un amizadi di verdadi. É ka sumâ amizadi di oji en dia ki é finjidu. Amigu di konfiansa, oji fikâ kontadu na dédu. Djónsa ku Txalu éra rê di amigu. Es tenba txeu kuza djuntadu ki ta fazeba es ser amigu kunpanheru. Es tudu dôs éra mofinu y mini: Djónsa éra mofinu dimás; má é ka éra más mofinu ki Txalu; Txalu éra mofinu tê kabâ na nada. Tudu kabu ki es bâ, argen ta frâ: “nhos odjâ kes dôs mofinãu la”.

Un dia es razorvê bâ kumê nun rastoranti londji di undi ki es ta moraba. Es sintâ na un ménza pértu-l janéla pa es podê daba fé di tudu kuza ki saba ta pasâ na rua. Djónsa pidi un bifi “à moda da casa” y Txalu pidi un bakaldjau “Gomes di Sá”. Es brindâ ku kópu di vinhu branku y es kumesâ ta konbersâ menti es ta speraba pa es sirbidu kumê. Djónsa frâ Txalu ma bida na Mérka gó é diskansadu en konparasã ku Kabu Verdi. El fra-l ma nakel ténpu, na Kabu Verdi, pa un mudjê fazeba un katxupa el ta daba el lida: mininu tenba ki metê mon na bidon pa trâ mindju; mudjê tenba ki bentiaba kel mindju, kotxi-l, bixi-l pa tra farélu, y dipôs po-l riba, tisâ lumi tê ki kel katxupa kuznhâ. Omis ta staba ta djugâ orin ó baradju pe-s divirti. Tô ki katxupa prontâ es ta txumada pa bâ kumê. Mudjê tenba bida kastigadu. Pa bateba ropa éra un grandi kansera. Es tenba ki pô águ na sedja y fregâ ropa na taba-l batê tê ki tudu sujidadi saí. Dispôs es tenba ki xaguâ kes ropa, torsê-s, seka-s na sol y liza-s ku férru-l karabon. Ó ki trabadju rixu! Má li na Mérka kuzas é diferenti …

Es podu kumê na ménza, es kumesâ ta kumê y es kuntinâ ta papiâ. Kantu txigâ óra di pagâ, es fikâ só ta spiâ pa kunpanheru. Djónsa frâ: “Txalu, oji gó é bo ki ta pagâ. N diskisê nha kartera na kaza”. Txalu fra-l: “Dixâ-m di brinkadera. Kumodi ki N ta pagâ si inda N ka rasebê. Pagâ bu dixâ di txakóta”. Es fikâ na kel brinkadera di txipéza tê ki donu di rastoranti xatiâ, ba papiâ ku es y fra-s: “Dja-m sabê kumodi ki du ta disidi kenha ki ta pagâ. Nhos ben ku mi tê kuartu banhu li. Banhera sta intxidu di agu. Nhos ta pô kabésa dentu-l kel agu. Kenha ki trâ kabésa pruméru ki ta pagâ”. Es konkordâ y es bâ pa kuartu banhu. Es metê kabésa na banhera y es morrê tudu dôs. Es éra tan mofinu ki niun di es ka trâ kabésa di agu só pa ka pagâ kel kónta.

Inda ontonti N pasâ la, N atxa-s tudu dôs nterradu na simitériu.




2 - KRIOLU DI SANTIAGU SKRITU EN ALUPEC

Stória: éra un bês tinha dôs txipi - Djónsa ku Txalu

Éra un bês tinha dôs amigu ki ta staba kuazi sénpri di djuntu. Undi bu odja un, bu pode konta ma bu ta odjaba kel otu tanbê. Es tinha un amizadi ton finu pa kunpanheru, ki kualker un algen podia kubisaba ses amizadi. Es tinha un amizadi dimé-divéra. É ka sima amizadi di oji en dia ki é xeiu di falsidadi. Amigu di konfiansa, oji fika kontadu na dédu. Djónsa ku Txalu éra rei di amigu. Es tinha txeu kuza en komun ki talvês ta alimentaba ses amizadi. Es tudu dôs éra txipi: Djónsa éra txipi diskansadu; má é ka éra más txipi ki Txalu; Txalu éra txipi ti kaba na nada. Tudu kau ki es bai, gentis ta flaba: “”nhos odja kes dôs txipon la”.

Un dia es rizolvi na bai kume na un restoranti lonji di zóna na undi ki es ta moraba. Es xinta na un méza pértu janéla pa es podi da fé di tudu kuza ki sa ta pasaba na rua. Djónsa pidi un bifi “á moda da casa” y Txalu pidi un bakalhau “a Gomes di Sá”. Es brinda ku kópu di vinhu branku y es kumesa ta konbersa enkuantu es ta speraba pa es sirbidu kumida. Djónsa fla Txalu ma vida na Mérka na kel ténpu éra diskansadu en konparason ku Kabu Verdi. El fla-l ma na kel ténpu, na Kabu Verdi, pa un mudjer fazeba un katxupa éra un trabadjon: mininu tinha ki traba midju di bidon; mudjer tinha ki bentiaba kel midju, kotxi-l, tente-l pa tra farélu, y dipôs po-l riba, tisa lumi ti ki el kuzinha. Omis gó ta ta staba ta djuga uril ó karta ta divirti. Óras ki katxupa pronta es ta txomada pa bai kume. Mudjer tinha vida kastigadu. Pa bateba ropa éra un kansera danadu. Es tinha ki poba águ na tina y surraba ropa na taba bati ti ki tudu sujidadi sai. Dipôs es tinha ki xaguaba kes ropa, torse-s, seka-s na sol y liza-s ku férru karbon. Forti trabadju duru! Má li na Mérka kuzas é diferenti …

Es sirbidu kumida, es kumesa ta kume y es kuntinua ta papia. Kantu txiga maré di paga, es fika só ta djobi kunpanheru. Djónsa fla: “Txalu, oji gó é bo ki ta paga. N skesi di nha kartera na kaza”. Txalu fla-l: “Dexa di brinkadera. Modi ki N ta paga si inda N ka resebi. Paga só bu dexa di txakóta”. Es fika na kel brinkadera y na txipéza ti ki dónu di restauranti xatia, ben fala ku es, y fla-s: “Dja-m sabi modi ki nu ta disidi ken ki ta paga. Nhos ben ku mi ti kaza banhu li. Banhera sta intxidu di agu. Nhos ta poi kabésa déntu di agu. Ken ki tra kabésa pruméru ki ta paga”. Es da di akordu y es bai pa kaza banhu. Es meti kabésa na banhera y es morri tudu dôs. Ninhun di es ka tra kabésa di agu só pa ka paga kel kónta.

Sapatinha rubera riba, sapatinha rubera baxu, ken ki sabi más konta midjór.

3 - KRIOLU DI DJABRABA SKRITU EN ALUPEC

Stória: éra un bês tenba dôs txipi - Djónsa ku Txalu

Éra un bês, tenba dôs amigu es ta staba só di djuntu. Undé bu odjâ un, bu podê kontâ ma kel otu stá la tanbê. Es tenba un amizade finu pa kunpanheru, ki karkel djenti podeba kubisaba ézi. Es tenba un amizade di véria. É ka simâ amizade di oji en dia ki é finjidu. Amigu di gosín, é kontadu na dédu. Djónsa ku Txalu éra grande amigu. Es ta pensaba di omésmu manera, pur isu ki ézi éra grandi amigu. Es tudu dôs éra txipi sima farinha di omésmu saku. Djónsa éra txipi dimás; má el ka éra más txipi ki se amigu Txalu; Txalu éra txipi tê kabâ na nada. Tudu banda ki ézi bai, djentis ta fraba: “nhozi odjâ kes dôs txipon dja somâ”.

Un dia es razolvê na bá kumê na un restoranti londji di undé ki es ta moraba. Es sintâ na un ménza na pé di djanéla pi-s timó dá fé di tudu ki sta ta pasâ na rua. Djónsa pidi un bifi “à mada da casa” y Txalu pidi un bakalhau “Gomes di Sá”. Es brindâ ku kópu di vinhu branku y es kumesâ ta papiâ tementi es ta speraba pi-s sirbi-zi kumê. Djónsa frâ Txalu ma bida gó na Mérka é diskansadu konparadu ku Kabu Verdi. El fra-l ma nakel bês, na Kabu Verdi, pa un mudjê fazeba un kaldera di katxupa é éra un trabadjon: mininu tenba ki tiraba midju na dróma; mudjer tenba ki bentiaba kel mindju, kutxi-l, torna bentia-l más un bês pa trâ farélu, dipôs po-l riba, tisâ lumi ta ki kel katxupa kunziâ. Omi ta staba ta djugâ urin ó karta pi-s divirti. Tô ki katxupa ta staba prontu es ta mandaba txoma-zi pi-s bai kumê. Mudjê dja tenba bida kastigadu. Pa bateba ropa é éra un kastigu danadu. Es tenba ki poba águ na balde di batê, pi-s sfregaba ropa na bulaxu tô ki tudu sujéza saí. Dispôs es tenba ki torsê kes ropa, sekaba ézi na sol y liza-zi ku férru di krabon. Kel ki éra trabadju kansadu! Má li na Mérka gó kuzas é diferenti …

Es sirbi-zi kumê, is kumesâ ta kumê y is kuntinâ ta papiâ. Kantu ki txigâ maré di pagâ, is fikâ ta spiâ pa kunpanheru. Djónsa frâ: “Txalu, oji gó é bo ki ta pagâ kónta. N diskisê di nha kartera na kaza”. Txalu fra-l: “Dixâ di brinkadera. Kumó ki N ta pagâ kónta, mi inda N ka rasebê. Pagâ kónta só bu dixâ di txakóta”. Ézi fikâ na kel brinkadera ku kel txipéza tâ ki donu di restoranti xatiâ ku ézi y ben papiâ ku ézi y el fra-zi: “Dja-m sabê kumó nu ta razolvê ken ki ta pagâ es kónta. Nhos ben ku mi pa kuarti-banhu li gó. Banhera sta intxêdu di agu. Nhos ta metê nhos kabésa dentu kel agu. Ken ki tirâ kabésa pruméru ki ta pagâ es kónta”. Is seta es bâ pa kuarti-banhu. Es metê kabésa dentu kel banheru ku agu is morrê is tu dôs. Ninhun di ézi ka tirâ kabésa dentu di kel agu só pi-s ka pagâ kel kónta.

Sapatinha pa rotxa baxu, sapatinha pa rotxa riba. Ken ki é más spértu el korré el ba pegâ kel stória.


4 - KRIOLU DI DJARMAI SKRITU EN ALUPEC

Stória: éra un bês tinha dôs txipe - Djónsa ku Txal

Un bês tinha dôis amigs ku ta staba kuaze sénpre djunte. Nandé ku bu odjâ un, bu podê sta sérte, kumâ bu ta odja kel ote. Es tinha un amizade fine pa konpanhêr, ku tude algen ta kubisaba sis amizade. Un amizade di mei di véra. Má i ka é simé amizade di oje in dia, ku é xei di falsindade. Amige di konfiansa, oje fikâ kontade na déde. Djónsa ku Txal es éra rei d’amige. Es tinha txeu kuza en kumun, ku talvês ta alimentaba sis amizade. Es tude dôis éra txipe: Djónsa éra txipe diskansade; má el i ka éra más txipe ku Txal; Txal tanbê éra txipe; Txal éra txipi tê kabâ na nada. Tude kabe k’es bai, djents ta flaba: “nhos odjâ kes dôis txipon la.”

Un dia ás razolvê na bâ kumê na un rastorante lonje di zóna nandé ku es ta moraba. Es xintâ na un méza pérte di janéla p’as podê da fé na kuza ku sta ta pasâ na rua. Djónsa pidí un bife “à moda da casa” y Txal pidí un bakaldjau “Gomes di Sá”. Es brindâ ku kópe di vin branke y es kunsâ ta konbersâ enkuante es ta sperâ p’as sirbide kumida. Djónsa fla Txal kumâ bida na Mérka gó é diskansade en konparasan ku Kau Berde. El fla-l kumâ nakel ténpe, na Kau Berde, pa un mundjer fazeba un katxupa éra un grande trabadje: minin tinha ku traba midje na tank; mundjer tinha ku bentiaba kel midje, kutxi-l, tente-l pa tra farél, djarombô-l y dispôis po-l riba, soprâ lume tê k’ul kuzinhâ. Oms ta staba ta djugâ oril ó djugâ karta ta divirtí. Óra ku katxupa prontiâ es ta txumade pa bâ kumê. Mundjer tinha bida kastigade. Pa batê ropa éra un kansera danade. Es tinha ki poba áge na baldóna y rolâ ropa na taba di batê tê ku tude sujidade saí. Dispôis es tinha ku xaguaba kes ropa, torse-s, seka-s na sol y liza-s ku fér di karbon. Forte trabadje dur. Má li na Mérka kuzas é diferente …

Es sirbide kumida, es kunsâ ta kumê y as kontinuâ ta papiâ. Kantu txigâ na óra di pagâ, as fikâ só ta spiâ pa konpanher. Djónsa fla: “Txal, oje gó i bo ku ta pagâ. N skisê nha kartera na kaza”. Txal fla-l: “Dixâ di brinkadera. Kumâ ku-m ta pagâ si inda N ka rasabê. Pagâ só bu dixâ di txakóta”. Es fikâ na kel brinkadera di txipéza tê ku done di rastorante xatiâ y al ben papiâ ku es y al fla-s: “Dja-m sabê kumâ ku nu ta disidi ken ku ta pagâ. Nhos ben ku mi tê kaza di banhe li. Banhera sta antxide di age. Nhos ta poi kabésa dente d’age. Ken ku tirâ kabésa prumér el ku ta pagâ”. Es da d’akorde y es bai pa kaza di banhe. Es metê kabésa na banhera y es tude dôis morrê. Pamode ninhun d’es ka tirâ kabésa di age só pa ka pagâ kel kónta.

Sapatinha rubera riba, sapatinha rubera baxe, ken ku sabê más, kontâ midjór.

VARIANTIS DI BARLAVÉNTU

5 - KRIOL DE SINTONTON XKRITE EN ALUPEC

Xtória: éra un vêx dôs dju - Djónsa má Txalu

Éra un vêx, dôx êmige, ex tava xtôde kuêje sénpre djunte. Ondé ke bo tava oiá un, bo podia kontâ ma bo tava tê bê oiá kel ote tênbê. Ex tinha un amizéde mute fine pa kunpênher, ke kualker pesoa podia kubisá ses amizéde. Ex tinha un amizéde na devéra. Né sima amizéde de oje-en-dia, kê xei de félsindêde. Amige de konfiansa, oje é kontôde nê dêde. Djónsa má Txal éra rei d’émige. Ex tinha bésténte kôza en komun ke talvêx tava alimentá sex amizéde. Tude ex dôs éra dju: Djónsa éra dju txeskansôde; má lé néra méx dju ke Txalu; Txalu éra dju tê kabâ na nada. Tude élgar k’ex tava bé, jente tava falá: “bzote oiá kex dôx dju lá.”

Un dia es rezolvê bé kmê nun restourante lonje dezóna ondé k’ex tava morá. Ex sentâ nun ménza pérte dun jénéla p-ex podia tmá fé tude koza ke ti tava ta pasá nó rua. Djónsa pdi un bife móda dekaza y Txalu pdi un bakalhau “Gomes de Sá”. Ex brindá kun kópe de vin brónke y ex kmesá ta konversá enkuéntu es tava ta xperá p-ex servi-x kmida. Djónsa dzê Txalu ma vida na Mérka é dixkansôde en konparôde ke Kabe Verde. El dzê-l ma nakel ténpe, ne Kabe Verde, p-un melhêr fezê un kótxupa éra un trabalhãu: mnine tinha ke trá mii ne tonbôr; melhêr tinha ke ventiá kel mii, kutxi-l, belié-l pe trá feréle, separá grôse ma fine y dpôx po-l nó lume, y tsá lume tê k-el kezenhá. Óme ta xtôde ti jegá uril ó bixka ta dverti. Óra ke katxupa prontâ es ta txmé-x pe bé kmê. Melhêr tinha vida sekrefikôde. Pa lavá ropa éra un kénsera dexgrosôde. Ex tinha ke po ága né tina, y surrá ropa ne surrédera tê ke tude sujêra exkuáse. Depôx, ex tinha ke inxaguá kex ropa, tarse-x, seké-x nó sol y lizé-x ke fére de korvon. O ke trobôi dure! Má i né Mérka koza é difrente …

Ex servi-x kmida, ex kmesá te kmê y ex kontinuá te falá. Kônde txegá óra de pagá, ex feká só te xpiá kunpênher. Djónsa dzê: “Txalu, oje ogó bo ke ten pagá. N xksê de nhe kartera na kaza”. Txalu dzê-l: “Txá d’brinkédera. Menêra ke-m te pagá séinda mine resebê. Pagá bo txá dtrósa”. Ex feká nekel lénga-lénga de ser dju tê ke dône de restourante xatiá k-ex y el dzê-x: “Ja-me sébê ke ménera ke no té ben dsidi ken ten pagá. Bzote ben má mi tê kaza de bónhe. La ten un benhera intxide d’aga. Bzote té po kebésa dente d’aga. Ken ke trá kebésa primêr é ke ten pagá”. Ex dá dokorde y es bé pa kel kaza de bónhe. Ex âmetê kebésa ne kel benhera y ex amerré fogôde tude ex dôx. Nihun d’ex trá kebésa de kel aga só pejene pégese kel kónta.

Sepetinha pe meré riba, sepetinha pa meré bóxe, ken ke sebê méx te kontá-l melhór.

6 - KRIOL DE SANIKLAU XKRITE EN ALUPEC

Stória: éra un bês tinha dôs dju - Djónsa má Txal

Éra un bês tinha dôs amige ke staba kuaze sénpre de junte. Undé ke bo odjaba un, bo podê kontâ ma kel ote tanbê bo ta odjaba. Es tinha un amizade tãu fine pa kunpanher, ke kualker psoa podia kubisaba ses amizade. Es tinha un amizade de verdade. É ka un amizade móda kes de oje en dia ké amizade xeiu de falsindade. Amigus de konfiansa, oji fká kontóde na dêde. Djónsa má Txal éra grandex amigex. Es tinha txeu kôza en komun ke talvês ta alimentaba ses amizade. Es tude dôs éra dju: Djónsa éra dju diskansôde; má el ka éra más dju di ki Txal; Txal éra tãu dju ti kel kabâ na nada. Tude lugar kes bai, jente ta falaba: “bzote odja kes dôs dju la”.

Un dia es rizolvê ba kumê nun restorante lonje de zóna ondé kes ta moraba. Es sentâ nun ménza pérte dun janéla pa-s podia da fé nu ké ke staba ta pasâ na rua. Djónsa pdi un bife “à moda da casa” y Txal pdi un bakalhau “Gomes de Sá”. Es brindâ ke kópe de vinhe branku y es kmesâ ta konbersâ enkuantu es ta spera pa-s sirbi-s ses kmida. Djónsa falâ Txal k’vida na Mérka gó é más diskansôde konparôde ke Kabe Verde. El fala-l kma nakel ténpe, na Kabe Verde, pa un amdjêr fazeba un katxupa éra un trabadjãu: “um mnine tinha ke traba midje de tanbôr; amdjêr tinha ki bentiaba kel midje, kutxi-l, tente-l pa tra faréle, bitxi-l y dpôs po-l na lume, y sopra lume até ke el kuznhá. Ómes ta jegaba uril ó baradja pa-s divirti”. Óra ke katxupa prontâ es tava txma-s pa-s ba kemê. Amdjer tinha vida kastigôde. Pa batê ropa éra un kansera danôde. Es tinha ke po água na seldja y surrâ ropa na tabua, bate-l até ke sujêra sai. Depôs, es tinha ke inxagua kes ropa, torse-s, seka-s na sol y liza-s ke fére de karvãu. Ó ke trabôdje dure! Má li na Mérka tude koza é diferente …
Es sirbi-s kmida, es kmesâ ta kmê y es kontinua ta papiâ. Kônte jegâ óra de pagâ, es fekâ só ta spiâ kunpanher. Djónsa falâ: “Txal, oje gó é bo ke ta pagâ. N skesê nha kartera na kaza”. Txal fala-l: “Txâ de brinkadera môs. Manera ke N ta pagâ se ainda N ka resebê. Pagá bo txá de abuze”. Es fka nakel brinkadera de ser tãu dju até ke done de restorante xatiâ, el ben fala má es y el fala-s: “Dja-me sabê manera ke no ta disidi ken ke ta ben pagâ. Bzote ta ben má mi tê kaza de bónhe. La ten un banhera ke sta intxide de agua. Bzote ta ben po kabésa dente de agua. Ken ke trá kabésa prumêr é ke ta ben pagâ”. Es da di akorde y es bai pa kaza de bónhe. Es metê kabésa na banhera y es morré tude dôs. Ninhun des ka tra kabésa de agua só pa-s ka pagâ kel kónta.

Sapatinha rebera riba, sapatinha rebera bóxe, kenha ke kotxá sabe, bá kontâ de seu.

7 - KRIOL DE SONSENTE XKRITE EN ALUPEC

Xtória: éra un vêx tinha dôx dju - Djónsa má Txal

Xtória, xtória, furtuna de séu amén.

Éra un vêx, tinha dôx amige ke tava extóde kuaze sénpre de junte. Undé ke bo oiá un bu podê kontá ke kel ote tanbê bo tava oiá. Ex tinha un amizade tãu fine pa kunpanher ke kualker pesoa podia kubisá ses amizade. Un amizade de véra. É né móda amizade de oje en dia k’é xei de falsidadi. Amige de konfiansa, oje feká kontóde na déde. Djónsa má Txal éra txeu amige. Ex tinha txeu kóza en komun ke talvês tava alimentá ses amizade. Tude es dôs éra dju: Djónsa éra dju pafrónta; más el é néra máx dju du ki Txal; Txal éra dju p’abuze. Tude lugar k’ex bai, jente tava dzê: “Bzote oiá kex dôx dju la”.

Un dia ex razolvê ba kmê n’un restorante lonje d’zóna ondê k’ex tava morá. Ex sentá nun ménza pérte de janéla p-ex podê temá fé du ké ke tava ta pasá na rua. Djónsa pdi un bife ”á moda da casa” y Txal pdi un bakalhau “a Gomes de Sá”. Ex brindâ ke kópe de vin brónke y es kemesâ ta falá enkuante es tava ta exsperá p-ax ser sirvide. Djónsa dzê Txal ma vida na Mérka gó é diskansode en konparasãu ke Kabe Verde. El dze-l ke nakel ténpe, na Kabe Verde, pa un amdjer fazê un katxupa éra un grande traboi: “menin tinha ke trá midje de tanbor; amdjer tinha ke ventiá kel midje, kutxi-l, tente-l pa trá farél, y depôx po-l de sima de lume, soprá kel lume até kel kuznhá. Om tava stode ta ixjegá uril ó karta ta divirti”. Konde katxupa prontá es tava ser txmode pa ba kemê. Amedjer tinha vida kastigode. Pa lavá ropa éra própe un kansera. Ex tinha ke po agua na tina y surrá ropa na surradera até ke tude sujéza saí. Dpôx es tinha ke enxaguá kes ropa, truse-x, seká-x na sol y lizá-x ke fér de karvon. Ó ke traboi dur! Máx li na Mérka koza é diferente …

Ex sirvi-x kmida, es komesá ta kmê y ex kontinuá ta falá. Konde txgá óra d’pagá, ex fká ta spiá kunpanher. Djónsa dzê: “Txal, aoje gó é bo ke ti ta pagá. N xkesê nha kartera na kaza”. Txal dzê-l: “Txá d’brinkadera. Manera ke N ta pagá se ainda N ka resebê. Paga bo dxá de trósa”. Ex fká na kel brinkadera de ser dju até ke done de restaurante xatiá y ben falá má ex y dzê-x: “Ja-m sabê manera ke no ta desidi ken ke ta pagá. Bzote ben má mi até kaza de bonhe li. Banhera ta xei de agua. Bzote ta ben metê kabésa dente d’agua. Ken k’trá kabésa primer é k’ta pagá”. Ex konkordá y ex bai pa kaza de bonhe. Ex metê kabésa na banhera y tude ex dôs morré. Nenhun dex ka trá kabésa de agua só pa ka pagá kel kónta.

8 - KRIOL DE BUBISTA IXKREVIDE EN ALUPEC

Stória: éra un bês tinha dôs dju - Djónsa má Txal

Stória, stória, furtuna de séu amén.

Tinha dôs amige ki ta stá tude junte. Undé ke bu odjâ un, bu ta odjâ kel ote. Ar tinha txeu, txeu amizade pa kunpanher, ke éra un inveja de tude jente. Un amizade de verdade. El ka móda amizade de oje en dia, ke é xei di falsidade. Amige de konfiansa, oje en dia é kontóde na déde. Djónsa má Txal éra amige-amige. Ar éra trâ un po kel ote. Ar tude dôs tinha katubéle ankudjide: Djónsa anton tinha katubéle ankudjide-ankudjide; má Txal ka ta feká pa trás; móda el ka tinha.Tude kóbe ke ar bai, jentes ta flaba: “Odjâ ker dôs katubéle ankudjide la”.

Un dia ar razolvê ba almusâ na un restaurante, lonje de undé ke ar ta moraba. Ar sintâ na un méza diante de un janéla pa ar podê da fé. Djónsa pedi un bife “à moda de casa” y Txal pedi un bakalhau “Gomes de Sá”. Ar brindâ ku kópe de vin brónke, y es kumesá ta papiâ enkuante ar ta sperâ pa ar ser serbide. Djónsa flâ Txal ma vida na Mérka gó é deskansóde konparóde ke Kabe Verde. El flâ-l mó nakele ténpe, na Kabe Verde, pa un un amedjer po un katxupa na lume éra un kastige: “menine tinha ke tirá midje de tanbôr; amedjer tinha ke bentiá kel midje, kutxi-l, tente-l pa trá farél, btxi-l y depôs po-l na lume, soprá kel lume tê ke kel katxupa gezenhâ”. Omes ta fékâ ta jegâ urí ó biska ta divirti. Óra ke katxupa prontâ es ta txema-s pa ba almusâ. Amedjer tinha vida dur. Pa lavâ ropa éra txeu kansera. Ar tinha ke po agua na sedja y surrâ ropa na surradera até ke el fekâ linpe. Depôs es tinha ke pasaba kes ropa na agua linpe, trusê-s, seka-s na sol y liza-s na fér de karebon. Ó ke trabódje dur. Má li na Mérka koza é ote …

Ar sirvi-s kemida, ar kemesâ ta kemê y es kontinuâ ta papiâ. Kónte txigâ óra de pagâ, es fekâ ta spiâ pa konpanher. Djónsa flâ: “Txal, oje gó bo é ke ta pagâ. N skesê de nha kartera na kaza”. Txal fla-l: “Dexâ de brinkadera. Manera ke N ta pagâ se inda N ka rasebê. Pagâ bu dexá de koza”. Ar fekâ na kel brinkadera ka ta krê pagâ tê ke dóne de restaurante xatiâ y ben papiâ má es y el fla-s: “Dja-me sabê manera ke no ta ben desidi ken ke ta ben pagâ. Bosês ben má mi pa kaza de bónhe. Banhera ta txeu de agua. Bosês ta ba po kabésa dente de kel agua. Ken ke trâ kabésa primer é ke ta ben pagâ”. Ar konkordâ y es bai pa kuarte de bónhe. Ar metê kabésa na kle banhera y tude es dôs morré. Ninhun de es ka trâ kabésa de agua só pa ka pagâ kel kónta.

9 - KRIOL DE DJÂ D’SAL IXKREVIDE EN ALUPEC

Stória: éra un vês tinha dôs dju - Djónsa má Txal

Xtória, xtória, furtuna de séu amén.

Un vêx dôs amige ta stava sénpe junte. Ondé k-un stava kel ote tanbê stava. Ses amizade éra tãu expesial pa kunpanher ki kualker pesoa tava sinti inveja d-es. Un amizade na de véra. É diferente de amizade de oje ké fólse. Amige de konfiansa fká mute poke. Djónsa má Txal éra grandex amiges. Es tinha txeu kóza en komun ke talvêx éra razãu de sex amizade. Tude es éra dju: Djónsa éra dju pa xuxu; Txal nen ka mestê fla; Más dju k’el ka tinha. Pa tude banda k’es bai, jents ta flaba: “Bzote odjâ kes dju la”.

Es rezolvê ba restorante un dia, lonje de zóna ondé k’es tá morá. Es sentá n’un ménza pérte de janéla p-es podê da fé nuké ke ta pasá na rua. Djónsa pdi un bife expesial de kaza y Txal pdi un bakalhau “Gomes de Sá”. Es fazé brinde ke un kópe de vin brónke, y es komesá ta papiá enkuante es ta sperá kmida. Djónsa fla Txal ma vida na Mérka é diskansóde konparóde ke Kabe Verde. El fla-l ma nakel ténpe, na Kabe Verde, éra un prubléma pa un amdjer fazê un katxupa: “mnine tinha ki panhá midje na tanbôr; amdjer tinha ki ventiá kel midje, kutxi-l, tente-l pa trá farél, btxi-l y dpôs po-l na d’lume, soprá lénha p-el kuzinhá. Ome éra ma sex oril ó baralha d’karta ta divirti”. Óra ki katxupa dja ta pronte es ta txma-s pa ba kmê. Vida d’amdjer éra kastigóde. Éra un kansera lavá ropa. Ex tinha ke po agua na selha y exfregâ ropa na sorradera até fkâ linpin. Dpôx es tinha ke xaguá kex ropa, torsê-s, seká-s na sol y lizá-s ke fér d’karvon. Ó ke vida kansóde. Li na Mérka é diferente …

Es sirvi-s kmida, es kumesâ ta kmê y ex kontinuâ ta papiâ. Kone txgâ óra de pagâ, es fkâ ta spiá na konpanher. Djónsa flâ: “Txal, oje é bo ke ta pagâ. N xksê d’nha kartera na kaza”. Txal fla-l: “Txâ de brinkadera. Manê ke N ta pagâ si ainda N ka rasebê. Pagâ bu dxá d’abuze”. Es fkâ na kel brinkadera de pagâ ka ta pagâ até ki done de restaurante xatiâ y ben falâ má es y fla-s: “Djo-m sabê ke manera ke no ta dsidi ken ke ta pagâ. Bzote ben má mi pa kaza de bonhe. Banhera ta xei de aga. Bzote ta po kabésa dente de aga. Ken ke trá kabésa primer ta pagâ”. Es konkordâ y es ba pa kaza de bonhe. Es metê kabésa na banhera y tude ex morré. Ninhun ka trá kabésa de aga só pa ka pagâ kel kónta.



Agnelo A. Montrond

No comments: